IN STORE  in your country  
BiH
VIJESTI: Svijet
16.10.2019.

Danas je Svjetski dan hrane

Širom planete svakog 16. oktobra obilježava se Svjetski dan hrane, koji je ustanovljen 1981. godine na inicijativu Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Ove godine, globalna kampanja posvećena je pravilnoj ishrani u funkciji smanjenja problema gladi u svijetu, kao jednom od ciljeva održivog razvoja definisanih za period do 2030. godine. U posljednjim decenijama dramatično su se promijenile navike kada je ishrana u pitanju, što je rezultat globalizacije, urbanizacije i rasta prihoda.

Prešli smo sa sezonskih jela, koja su uglavnom na biljnoj osnovi i vlaknima na ishranu koja sadrži visoko rafinisani skrob, šećer, masti, so, prerađenu hranu, meso i druge proizvode životinjskog porijekla. Manje vremena se troši na pripremu jela kod kuće, a potrošači, posebno u urbanim sredinama, sve se više oslanjaju na supermarkete, prodavnice brze hrane i restorane koji dostavljaju hranu, navode iz organizacije.

Kombinacija nezdrave ishrane i sjedećeg načina života dovela je do porasta stope gojaznosti, ne samo u razvijenim zemljama, već i u zemljama sa malim primanjima, gdje glad i gojaznost često koegzistiraju. Sada je više od 670 miliona odraslih i 120 miliona djevojčica i dječaka, uzrasta od 5 do 19 godina, gojazno, a više od 40 miliona djece mlađe od 5 godina ima prekomjernu težinu, dok više od 820 miliona ljudi pati od gladi.

Cilj smanjenja broja gladnih u svijetu, iako u izvjesnoj mjeri postignut, s druge strane, doveo je do drastične redukcije broja biljnih kultura koje se gaje, što je vremenom vodilo ka ograničenijoj ponudi i sve manjoj raznovrsnosti namirnica u svakodnevnoj upotrebi stanovništva širom svijeta. Problem gladi tako je delimično smenjen problemom skrivene gladi, naročito u manje razvijenim dijelovima svijeta. Skrivena glad podrazumijeva nedostatak određenih minerala i vitamina u ishrani, i pored naizgled odgovarajućeg ili čak prekomjernog stepena uhranjenosti pojedinaca ili određenih populacija.

Ovo stanje, baš kao i neuhranjenost i gojaznost, također može voditi nastanku brojnih akutnih, ali i hroničnih poremećaja zdravlja.

Poznato je da je nepravilna ishrana jedan od ključnih faktora nastanka masovnih oboljenja čovječanstva, kao što su kardiovaskularna oboljenja, maligne bolesti i dijabetes, što često dalje vodi ka razvoju širokog spektra težih zdravstvenih posljedica, uključujući i preranu smrt. Svaka peta prijevremena smrt u svijetu može biti direktno povezana sa nezdravom ishranom.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, gojaznost i razni oblici neuhranjenosti trenutno pogađaju svakog trećeg stanovnika naše planete, a smatra se da će već 2025. godine, njima biti pogođena čak svaka druga osoba na svijetu. Nepovoljni zdravstveni ishodi, osim što pogađaju pojedince, generišu i značajan trošak za zdravstvene i druge sisteme većine zemalja. Nedovoljno raznovrsna i neizbalansirana ishrana, velika je prijetnja i po životnu sredinu i stanje cijele planete.

Zelena revolucija, započeta prije oko 50 godina, sa ciljem da nahrani što više gladnih u svijetu, kao strateški imperativ je postavila masovnu proizvodnju kultura koje daju velike prinose. Ovakva strategija dovela je do djelimičnog uspjeha u ostvarivanju primarnog cilja, hranom su obezbjeđeni pojedini dijelovi planete. Međutim, taj cilj je pokazao i drugu stranu, kao što je neracionalna eksploatacija zemljišta i vode, posljedični porast zagađenja svih prirodnih resursa, što navodi na pitanja koliko to sve ugrožava zdravlje ljudi i da li je Zelena evolucija počela da uzima svoj danak.

-