Nestlé će idućih pet godina sponzorisati jedan od najvećih programa za razvoj sporta za mlade “Atletika za djecu”

Putem programa “Atletika za djecu” Međunarodnog saveza atletskih federacija (IAAF), kompanija Nestlé nastavlja promovisati zdrav način života, bavljenje sportom kao i obrazovanje o pravilnoj prehrani.

“Ugled u svijetu koji Nestlé uživa kad su u pitanju prehrana, zdravlje i zdrav život pomoći će osigurati da se središnji ciljevi programa ‘Atletika za djecu’ lakše ostvare i ojačaju”, izjavio je Lamine Diack, predsjednik IAAF-a te dodao kako ovo sponzorstvo omogućuje sportistima da dopru do djece i da ih ohrabre da zdravije žive svoj život.

“Drago nam je da smo u prilici ostvariti petogodišnju suradnju s IAAF-om”, izjavila  je Janet Voûte, potpredsjednica tvrtke Nestlé zadužena za komunikacije. “Vjerujemo da će suradnja s IAAF-om u programu ‘Atletika za djecu’ unaprijediti globalnu inicijativu ‘Healthy Kids’ koja za cilj ima promovirati zdravu prehranu, zdravlje i zdrav način života kod djece svih uzrasta diljem svijeta”, dodala je.

Program “Atletika za djecu” IAAF-a nastao je 2005. godine i do sada je u njemu sudjelovalo više od 1,5 milion djece. Uz pomoć tvrtke Nestlé, IAAF planira proširiti postojeće ili kreirati nove atletske programe. Također, suradnja će omogućiti dodatnu edukaciju i za trenere atletike i predavače.

Kompanija Heineken je prošle sedmice pokrenula posljednju fazu globalne kampanje za poticanje odgovorne konzumacije pivskih brendova.

Nova kampanja pod nazivom “Sunrise belongs to moderate drinkers“ (Izlazak sunca pripada umjerenima u piću) nastavlja koristiti Heineken®, marku premium piva prisutnu u najviše država na svijetu, za prenošenje i jačanje ove važne poruke, saopšteno je iz Karlovačke pivovare koja posluje u sastavu ovog holandskog proizvođača piva.

Ova je inicijativa sastavni dio nagrađivane globalne kampanje “Open Your World” (Otvori svoj svijet), koja potiče poželjna ponašanja među odraslim potrošačima.

Heineken se odlučio na pokretanje ovog programa u praznično vrijeme kako bi maksimalno naglasio relevantnost te osigurao veću vidljivost i učinak poruke. Milijuni odraslih potrošača diljem svijeta imali su priliku vidjeti inicijativu za odgovornu konzumaciju putem YouTubea, stranice za obožavatelje na Facebooku, stranici www.heineken.com kao i putem emitiranja na televiziji.

‘’Heineken ima priliku, ali isto tako i odgovornost, promicati umjereno konzumiranje. Ovaj pristup odstupa od uobičajenih poruka za odgovornu konzumaciju te zauzima napredan stav pokazivanjem da odgovorno pijenje može biti poželjno ponašanje. ‘Sunrise belongs to moderate drinkers’ logičan je sljedeći korak u našem dugoročnom nastojanju za poticanjem odgovorne konzumacije”, ističe Alexis Nasard, glavni komercijalni direktor tvrtke Heineken.

Nova kampanja će se provoditi upotrebom različitih medijskih kanala na internetu kao i ostalim kanalima, sa snažnim naglaskom na društvene medije. U filmiću ‘The Sunrise’ (Izlazak sunca), koji traje 85 sekundi, legendarni Heineken junak pokazuje kako uživati u noćnom izlasku na najbolji mogući način, što uključuje i odbijanje konzumacije piva koji zamjenjuje bočicom vode.

“U tom filmiću naš ‘svjetski čovjek’ provodi u djelo širu ideju da kada ste svjesni svojih granica, granice ne postoje. Želimo pokazati da umjereno uživanje u Heinekenu može biti sastavni dio povezivanja i druženja s prijateljima, upoznavanja novih ljudi i istraživanja novih iskustava”, dodaje Cyril Charzat, glavni direktor Globalnog brenda Heineken.

Ovom programu prethodio je niz integriranih iskustvenih i digitalnih aktivnosti podrške. Počevši od 28. novembra kampanja je najavljena putem reklamnog trika u četiri grada u različitim dijelovima svijeta: Londonu, Ho Chi Minhu, Rio de Janeiru i San Franciscu.

Naslonjači s oznakom #mysunrise (moj izlazak sunca) bili su strateški postavljeni na mjestima koja nude najljepši pogled na izlazak sunca. Potrošače se poticalo na postavljanje fotografija svojih najboljih trenutaka za vrijeme izlaska sunca i označavanje tih fotografija oznakom #mysunrise te njihovim slanjem na Heinekenovu stranicu na Facebooku.

Poslije nekoliko loših godina, vijetnamski farmeri najavili su konačno dobar urod kafe robuste, koja se koristi u proizvodnji instant kafe i espressa, zbog čega joj na berzama već pada cijena.

Kako piše Bloomberg, Vijetnamci prognoziraju urod veći za devet posto nego lani, a slične vijesti dolaze i iz Brazila, drugog svjetskog proizvođača robuste, odmah nakon Vijetnama.

Uz rekordni urod, cijena kafe pada i zbog bojazni od usporavanja europskog gospodarskog rasta, a s tim u vezi i pada potrošnje. Europljani, naime, popiju 56 posto svjetske proizvodnje kafe.

“U atmosferi slabljenja ekonomije, ljudi će se odreći jedne šoljice kafe dnevno”, procjenjuju analitičari.

Ta jedna šoljica manje, u kombinaciji s rekordnim urodom, može na tržištu stvoriti veliki pritisak ponude. Niže cijene trebale bi smanjiti udio profita za proizvođače, među kojima najveći udio na tržištu drži švicarski Nestle, no još uvijek nije sigurno hoće li prerađivači smanjiti i krajnje cijene za potrošače.

Ono što sigurno ne treba očekivati, to je pad cijene kvalitetnije sorte, arabice. U Guatemali, San Salvadoru i Meksiku u protekle dvije sedmice padala je kiša što je desetkovalo urod. Potrošnja arabice raste u zemljama poput Brazila i Kine pa je na tržištu ima manje.

Cijena robuste padat će i u narednim godinama, ali kod arabice stručnjaci i nisu tako sigurni, prenosi Bloomberg.

Mnogi stanovnici Norveške ovogodišnje će božićne blagdane morati provesti bez tradicionalnih keksa i kolača. U njihovoj zemlji naime već tjednima vlada nestašica - maslaca.

Police u prodavaonicama su prazne, cvjeta šverc iz susjednih država, a na crnom tržištu maslac postiže basnoslovne cijene - na internetu se za kilogram traži između 20 i 60 eura.

Ima više razloga za nestašicu. S jedne strane, potrošnja maslaca u Norveškoj stalno raste. Tako je u novembru potražnja bila za 30 posto veća nego godinu dana ranije. S druge strane, zbog lošijih vremenskih prilika ove godine proizvedene su manje količine mlijeka pa je zbog toga smanjena i proizvodnja mliječnih proizvoda.

Glavnim krivac za ovakvo stanje je, smatraju Norvežani, zadružno poduzeće Tine, koje nije samo glavni proizvođač mliječnih proizvoda u Norveškoj, nego po nalogu države i svojevrsni regulator tržišta. Predstavnik Tinea izrazio je žaljenje zbog problema u opskrbi te priznao da su potrebe ove godine pogrešno procijenjene.

No, jedan od krivaca je i država, odnosno njezina politika zaštite domaće mliječne industrije. Naime, u Norveškoj su na snazi vrlo visoke carine za uvoz iz inozemstva. Vlada je sada te carine za razdoblje do marta iduće godine snizila za čak 80 posto, a također je privremeno ukinula i kvote za mlijeko koje su bile uvedene kako bi se spriječila pretjerana proizvodnja.

I susjedna Švedska je ove godine imala problema u opskrbi maslacem, ali ga je riješila jednostavno - uvozom iz drugih dijelova Europske unije. To za Norvešku, koja nije članica EU-a, nije tako jednostavno.

Unatoč svim poduzetim mjerama, problem opskrbe maslacom neće se uspjeti riješiti prije Božića. Stručnjaci računaju sa smirivanjem situacije na tržištu tek u januaru. To je osnovni razlog zašto će mnogi Norvežani ove godine se morati odreći tradicionalnih božićnih kolača.

Potrošačke cijene stagnirale su u Sjedinjenim Državama u novembru, pri čemu su Amerikanci manje plaćali za automobile i benzin, dok je godišnja inflacija opala drugi mjesec zaredom, ostavljajući centralnoj banci više prostora za poticanje oslabjela privrede.

Američko ministarstvo rada u je saopštilo da je indeks potrošačkih cijena ostao nepromijenjen u prošlom mjesecu ako je bio očekivan njegov rast za 0,1 posto. Mjesec ranije indeks je porastao za 0,1 posto.

Cijene hrane porasle su u novembru 0,1 posto u odnosu na raniji mjesec dok su cijene benzina pale za 2,4 posto. Ako se izuzme hrana i energija, osnovne su cijene na mjesečnom nivou porasle za 0,2 posto.

Na godišnjem nivou, cijene su u prošlom mjesecu porasle 3,4 posto. U oktobru bile su veće 3,5 posto dok su u septembru zabilježile najveću stopu rasta u tri godine od 3,9 posto.

Ekonomisti i ulagači očekuju posustajanje inflacije u narednim mjesecima, što bi moglo uvjeriti Fed da preduzme dodatne mjere kako bi potaknuo gospodarski rast i time pomogao spustiti visoku stopu nezaposlenosti koja iznosi 8,6 posto.

Rusija će do 2015, po ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), sniziti carine na uvoz raznih vrsta povrća, prije svega paradajza i krastavaca.

Carina na uvoz raznih vrsta kupusa, koja sada iznosi 15 posto, mora do 2015. biti snižena na 11 posto (na karfiol i brokoli) i na 13 posto za druge vrste, ali bi u trenutku ulaska u WTO uvozna carina na kupus mogla biti povećana na 18 posto, navedeno je u dokumentu o obavezama Rusije koje se tiču pristupa robe na njeno tržište.
Carina na uvoz mrkve treba do 2016. da bude snižena na 12 posto, sa sadašnjih 15 posto, na uvoz hrena (sa 15% na 11%) u 2015., na uvoz cvekle (sa 15% na 12%) u 2015.

Udio uvoza na ruskom tržištu povrća sada dostiže 60 posto, prenosi Interfaks.

U Rusiji će od 2012. početi da se realizira program razvoja povrtarstva u staklenicima i plastenicima, koji predviđa povećanje proizvodnje u tim objektima za 3,5 puta do 2020. – sa sadašnjih 500.000 tona, na 1,7 miliona tona.

Površine pod staklenicima i plastenicima treba da budu povećane na 4.700 hektara, sa sadašnjih 1.800 hektara.

Cijene hrane na svjetskim tržištima početkom ljeta 2011. bile su najmanje duplo veće nego prije deset godina. Malo ko još vjeruje u objašnjenja koja se s tim u vezi plasiraju javnosti: da je to posledica povećanja potrošnje u zemljama brzog razvoja kao što su Kina i Indija ili izostajanja očekivanih prinosa zbog suša i poplava.

Stručnjaci iz Međunarodnog instituta za poljoprivredu i ishranu u Washingtonu (IFPRI) uvereni su da je oko trećina nedavnih povećanja cijena poljoprivredne robe "djelo" špekulanata.

Mnogo pre nego što se roba isporučuje, proizvođači i kupci se dogovaraju oko cene i rokova isporuke. To stvara sigurnost, može da se planira, bez obzira na to kako se kreću cijene na svjetskom tržištu.

Međutim u poslednjih deset godina to se sve manje radi. U ovoj oblasti naime vlada prava zlatna groznica i oni koji špekuliraju sa cijenama mogu mnogo da zarade. Zbog toga je sve više onih koji bi hteli da se uključe u taj posao. Oko 600 milijardi američkih dolara svježeg kapitala dospjelo je na tržište. To je 40 puta više nego prije deset godina. IFPRI procenjuje da se mjesečno i do 10 milijardi dolara svežeg kapitala sliva u sektor ljudskih namirnica.

Rezultat priliva tih ogromnih količina novca je ekstremno variranje cena, kaže Michael Windfuhr, zamjenik direktora Njemačkog instituta za ljudska prava u Berlinu. " Cijene su 30 do 40 posto više nego što bi morale biti, a sve zbog 'tipičnog ponašanja krda' na tržištima. To je veoma problematično , jer ovdje je u pitanju glad i to je već u mnogim zemljama izazvalo nemire. Sve dovodi do toga da se siromaštvo produbljuje“, kaže Windfuhr.

Temom špekulacija na tržištu hrane bavi se i G20 - grupa najrazvijenijih industrijskih zemalja i zemalja u brzom usponu.

Pod vodstvom Francuske odlučeno je da se oformi informacijski sistem za međunarodno tržište agrarnih proizvoda. To bi trebalo da unese transparentnost u ove vrste poslova. Jer i do 90 posto ovih transakcija se odvija izvan regularnih berzi.

Osim toga na meti kritike se našla i visoko-frekventna trgovina poljoprivrednim proizvodima preko kompjutera. Međutim još je nejasno kako bi ona mogla da se zaustavi ili kontroliše.

Francuska Vlada je ukinula odredbu kojom je francuskim poljoprivrednicima zabranjivala uzgajanje genetski modificiranih usjeva američkog poljoprivrednog giganta Monsanto.

Ministarstvo poljoprivrede Francuske uvelo je zabranu u februaru 2008. zbog zabrinutosti za javno zdravlje, ali je tu odluku već doveo u pitanje Europski sud pravde. Sada ju je ukinuo i Državni savjet Francuske.
U presudi Državnog savjeta navodi se da vlada nije uspjela da dokaže da sjemena kompanije Monsanto “predstavljaju posebno povišen nivo rizika kako po zdravlje čovjeka tako i po okolinu”.
Europski sud pravde je u septembru naložio Francuskoj da preispita uvedenu zabranu. Od tada, Savjet je presudio da vlada u Parizu nije uspjela da iznese nove dokaze o navodnoj opasnosti koju predstavljaju usjevi.

Vlada predsjednika Nikolasa Sarcozyja nije odmah reagirala na presudu, ali je ranije navela da će, ukoliko zabrana bude odbačena, potražiti novu zakonsku “sigurnosnu klauzulu” kojom će da ograniči uzgoj.

Francusko Ministarstvo za zaštitu životne sredine želi da zaustavi uzgoj “genetski modificiranih organizama koji nisu u skladu sa novim propisima EU ili za koje postoji mogućnost da su štetni po okolinu”.

Ekološka organizacija Greenpeace pozvala je francusku vladu da brzo reaguje i uvede novu zabranu, strahujući da bi prehrambena industrija mogla da počne da uzgaja usjeve poput Monsantovog sjemena kukuruza otpornog na parazite MON 810.

“Ukoliko vlada ne uvede novu zabranu, već sljedeće godine bismo mogli ponovo da imamo genetski modificirane usjeve na našim poljima”, izjavio je portparol Greenpeacea Sylvain Tardy.

“Da li je to nešto sa čim je Nicolas Sarcozy, koji će se vjerovatno ponovo kandidovati na izborima, spreman da se nosi, dok je velika većina naroda Francuske i dalje protiv genetski modificiranih usjeva”, dodao je Tardy.
Kukuruz tipa MON 810 kompanije Monsanto, koji je na genetskom nivou modifikovan da sadrži bakterijski DNA, prodaje se pod nazivom “čuvar uroda” jer je otporan na napade insekata koji mogu da ugroze rod kukuruza. Vlade nekih zemalja, međutim, vjeruju da on može da predstavlja opasnost po biljke i životinje.

Američki proizvođač duhanskih proizvoda “Philip Morris” tužio je australsku vladu zbog usvajanja zakona o obaveznom izgledu pakovanja sa cigaretama koji stupa na snagu od decembra iduće godine.

Australski parlament usvojio je zakon prema kojem svi duhanski proizvodi moraju biti prodavani u maslinasto zelenim pakovanjima sa grafičkim upozorenjima o štetnosti po zdravlje.

Vlada navodi da je usvojeni zakon “jedna od najbitnijih zdravstvenih mjera koja je poduzeta u istoriji Australije”.

Međutim, ogranak “Philip Morrisa” za Aziju smatra da je time prekršen sporazum o bilateralnim investicijama.

Američka kompanija navodi da je zatražila arbitražu prema Sporazumu o bilateralnim investicijama između Australije i Hong Konga.

Australski ogranak američke kompanije, takođe je najavio pokretanje sličnog postupka.

Kompanija smatra da će joj uklanjanjem trgovinskih oznaka sa pakovanja duvanskih proizvoda biti umanjen profit i da će lažni artikli preplaviti tržište.

Australijski ministar za zdravlje Nicola Roxon rekla je da “dok se duhanska industrija bori za očuvanje svog profita, država se bori da zaštiti živote”.

“Znamo da je pakovanje jedno od posljednjih moćnih tržišnih oruđa  za duhanske kompanije za privlačenje novih pušača za njihove smrtonosne proizvode. Ubuduće će pakovanja cigareta služiti samo kao podsjetnik o razornom uticaju duvana na ljudsko zdravlje”, rekla je Roxon.

U šest mjeseci do 30.septembra SABMiller je ostvario neto dobit od 1,38 milijardi dolara, u usporedbi s 1,12 milijardi u istom razdoblju prošle godine.

Drugi najveći proizvođač piva u svijetu SABMiller objavio je da mu se neto dobit povećala za 23 posto u prvoj polovini fiskalne godine, potaknuta snažnom prodajom na tržištima u Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

U šest mjeseci do 30. septembra SABMiller je ostvario neto dobit od 1,38 milijardi dolara, u usporedbi s 1,12 milijardi dolara u istom razdoblju lani. Istodobno, prihodi su mu porasli 11,5 posto, na 10,54 milijarde dolara.

Tržišta u razvoju bila su ključna za takav rast. U Africi je zabilježen rast dobiti od 27 posto prije kamata, poreza i amortizacije (EBITA) dok je Azija završila polugodište s 26 posto višim EBITA-om.

U Latinskoj Americi EBITA je porastao 18 posto, ali je Europa kaskala sa svega 4-postotnim rastom, a Sjeverna Amerika bilježila čak pad od šest posto.