Cijene ulja ponovo rastu u BiH, a nakon što su ih proizvođači i dobavljači u posljednje vrijeme podigli za 15 posto, najavili su novo poskupljenje u narednom periodu.

Ulje je u pojedinim trgovinama već dostiglo cijenu i do 2,60 KM po litru, nakon što su se u prethodnih više od godinu stabilizovale na cijeni od oko 2,00 do 2,30 KM, zavisno od proizvođača. Poskupljenju ulja prethodile su akcijske ponude proizvođača i dobavljača, koji su, očigledno u očekivanju najavljene promjene cijena, nastojali da se riješe zaliha.

U jedinom bh. proizvođaču ulja, brčanskom “Bimalu”, najavljuju da će tokom jeseni doći do poskupljenja njihovog ulja, a očekivani rast cijena je najmanje 10 posto. “S novom žetvom roda suncokreta cijene sirovine u odnosu na prošlogodišnje porasle su i do 100 posto. Ovaj rast uzrokovan je manjim površinama pod uljaricama, lošijim prinosom zbog suša i poplava i evidentno višom otkupnom cijenom. Posljedično tome cijena ulja će ići naviše”, kaže Nataša Pucar, portparol “Bimala” i dodaje da će ova kompanija domaćem tržištu dati primat u snabdijevanju po što nižim cijenama. S obzirom na to da je naša zemlja dobrim dijelom oslonjena na uvoz ulja, uglavnom iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, podložni smo kretanjima na tom tržištu na kojem su, također, prisutni poremećaji. Između ostalog, vodeće uljare u Srbiji, među kojima su i “Dijamant” i “Victoria Group” (robna marka iskon), koje su sa svojim uljem prisutne u BiH, posljednjih dana najavile su poskupljenje svojih proizvoda uz obrazloženje da je otkupna cijena suncokreta ove godine gotovo dvostruko veća nego prošle godine i iznosi i do 420 eura po toni. S obzirom na to da ulje učestvuje u proizvodnji drugih proizvoda, može se očekivati lančano poskupljenje i mnogih drugih artikala.

Grupacija za mlijeko Tuzlanskog kantona upozorava na smanjenje proizvodnje mlijeka.

Uzrok su, kako se navodi, poplave koje su otežale proljetnu sjetvu, tako da je površina zasijana krmnim biljem ove godine manja nego ranije. To se odnosi prvenstveno na kukuruz, koji je osnovni sastojak stočne hrane. "Novčana podrška prijeko je potrebna proizvođačima mlijeka jer su porasli troškovi proizvodnje", rekao je predsjednik Grupacije za mlijeko pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla Jovo Radić.

On smatra da bi vlast trebala obezbijediti dodatna sredstva za saniranje šteta, a još nisu isplaćeni ni zakonski predviđeni podsticaji. Proizvođači mlijeka iz Tuzlanskog kantona ukazali su na potrebu za povećanjem otkupne cijene po litri mlijeka, koja sada iznosi oko 40 feninga.

Ministarstvo trgovine FBiH tražit će inspekcijsku kontrolu proizvođača brašna kako bi bilo utvrđeno da li je opravdano njegovo poskupljenje zbog čega se uskoro očekuje i rast cijena hljeba.

Ministar trgovine FBiH Desnica Radivojević kaže da će maržu za brašno vratiti na utvrđeni na nivo ako se pokažu tačnim sumnje da povećanje cijena brašna nije osnovano i da je marža prekoračena. Ibrahim Tirak, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, tvrdi da nema razloga za povećanje cijene branša niti hljeba, ali da inspekcija ne može ući u kontrolu bez naloga Vlade FBiH s obzirom na slobodno formiranje cijena. Vijeće za praćenje cijena pri Ministarstvu trgovine FBiH zaključilo je također da je neosnovan skok cijene brašna za 80 posto što su proizvođači pravdali rastom cijene pšenice na svjetskom tržištu.

"Ovo je špekulativno povećanje cijena tvrtki koje se bave mljevenjem pšenice i uvozom. Skok cijene pšenice na svjetskom tržištu desio se u prvoj polovini augusta, a pšenica mora biti uskladištena 60 dana da bi se mljela u brašno tako da brašno koje je poskupjelo nije od te skuplje pšenice. Još se koriste zalihe pšenice iz 2009. godine", rekao je Marin Bago, član Vijeća za praćenje cijena i predsjednik Udruženja potrošača "Futura" Mostar. Dodao je da je Vijeće stoga zatražilo da Vlada FBiH uputi inspekciju, a zaključili su i da nema potrebe za vanrednim intervencijama Vlade u smislu posezanja za robnim rezervama ili ograničenja izvoza jer se ništa vanredno nije desilo. "Ono što je bitno je da ima dovoljno pšenice i brašna. Vlada mora investirati u vlastitu proizvodnju da se ovo ne bi ponavljalo. Svega deset posto potreba za pšenicom se namiruje iz domaće proizvodnje, a ostalo se uvozi", napomenuo je Bago.

Iz "Žitozajednice BiH" koja okuplja firme mlinsko-pekarske saopćili su da je nužno povećanje cijena brašna i hljeba u skladu sa porastom cijene pšenice. Radivojević je istakao da je nabavna cijena tone pšenice sada 350 KM, a prije dvije godine iznosila je više od 500 KM i na osnovu nje je formirana donedavna cijena u FBiH. "Na iduću sjednicu Vlade predložit ćemo donošenje odluke da se svi inspekcijski organi uključe u kontrolu proizvođača brašna kako bi se vidjelo porijeklo robe, kada je i po kojoj cijeni nabavljena. Ono što je opravdano prihvatamo, a što nije vratićemo nazad", rekao je Radivojević. Najavio je da će Direkcija robnih rezervi FBiH vjerovatno donijeti zaključak da dio pšenice iz rezerve da mlinovima.

Skuplji hljeb

Predsjednik Udruženja pekarskih obrtnika u FBiH Sead Đipa ne smatra spornim povećanje cijene brašna s obzirom na stalni rast cijene pšenice, te očekuje da će vrlo brzo doći do poskupljenja hljeba

Petrol BH Oil Company d.o.o., članica grupe Petrol, je tokom prošlog mjeseca uveo nekoliko dodatnih sadržaja koji u svakom slučaju pružaju pogodnosti za sve posjetioce široke mreže benzinskih stanica.

Tako je na četiri benzinska servisa u Sarajevu, u saradnji sa Lutrijom BiH, pokrenuta prodaja srećki, lota i binga, a nakon testnog perioda planirano je pokrivanje cijele mreže benzinskih stanica Petrol BH Oil Company u Bosni i Hercegovini. Konstantno praćenje potreba kupaca je rezultiralo u ponudi mobilnih telefona i start paketa operatora Eronet po veoma povoljnim cijenama tako da svi oni koji doputuju u BiH automobilom imaju priliku već na prvoj Petrol benzinskoj stanici kupiti povoljne start pakete već od 5 KM.

U korak sa ubrzanim tempom života i potrebom da se svi segmenti poslovanja organiziraju na što efikasniji način ide i nova usluga za pravna lica – praćenje potrošnje putem interneta, gdje je postojeća kartica Magna nadograđena sa mogućnošću evidencije kupovine sa preciznim prikazom kupovina po datumu, periodu, tipu kupovine i po vrsti robe.

Kako je već objavljeno početkom jula ove godine, osim što Petrol sada nudi goriva čije su ključne karakteristike prilagođene zahtjevima korisnika – povećanju efikasnosti i zaštite motora, smanjenju emisije štetnih gasova u životnu sredinu i dugoročnom korištenju motora uz manju potrošnju i poboljšanu ekonomiju vožnje, grupa Petrol nastavlja sa velikim naporima pri izgradnji svoje robne marke. Kvalitet, sigurnost, stabilnost, usmjerenost prema kupcu i pažnja koja se poklanja zaštiti okoliša predstavljaju temeljnja opredjeljenja grupe Petrol.  Ovi visoki standardi kvaliteta će se u narednom periodu konstantno nadograđivati.

Aleksandar Malahovsky, direktor Petrol BH Oil Company d.o.o. je novosti pojasnio na sljedeći način : "Ove godine prihvaćena Petrolova strategija predviđa utvrđivanje pozicije na području naftno-trgovačke aktivnosti na slovenskom tržištu i agresivno širenje poslovanja na tržišta JI Europe u smjeru razvoja i poboljšanja njegovog trgovačkog položaja. Pažljivim osluškivanjem potreba kupaca u Bosni i Hercegovini mi smo osmislili dodatne sadržaje i uključili ih u našu ponudu paralelno sa početkom prodaje nove generacije goriva koja ispunjavaju standard EURO 5 emisijske norme, a ujedno su i u skladu sa najnovijim trendovima i zahtjevima kvaliteta proizvođača motornih vozila.“

Povodom mjeseca ramazana, Dukat mliječna industrija, u sklopu svog humanitarnog projekta «Mliječni put dobrote», donira mliječne proizvode narodnim kuhinjama Merhameta u Tuzli, Sarajevu, Mostaru i Bihaću. 

Dukat je 20.08.2010. darovao svoje proizvode Merhametovoj narodnoj kuhinji „Imaret“ u Tuzli, koja priprema obroke za 3.100 korisnika dnevno, a narednih sedmica će se donirati u ostalim gradovima. „Zahvalni smo Dukatu što nas se svojim donacijama sjete i više puta na godinu. Posebno su nam drage ovakve donacije u vrijeme ramazana, jer ćemo zahvaljujući Dukatu moći pripremiti i kvalitetne iftare“, rekao je tim povodom direktor Merhameta za regiju Tuzle Adil ef. Pezerović

„Najugroženiji članovi našeg društva najčešće ovise od dobre volje drugih, a osobito je to tako u ekonomski teškim vremenima. Ovakve humanitarne akcije mi već godinama provodimo na cijelom prostoru naše zemlje, posebno u danima od velike vjerske važnosti, te tako činimo i ovog ramazana. Drago nam je što u tome imamo izvrsnu suradnju s javnim kuhinjama i humanitarnim ustanovama u svim krajevima Bosne i Hercegovine», saopćila je Jasenka Poturović, iz marketinga Dukat mljekare u BiH.

„Mliječni put dobrote“ humanitarni je projekt pokrenut polovicom 2007. godine, kojim Dukat mliječna industrija nastoji pomagati socijalno ugroženima širom regije.

Akumulirani gubici "Banjalučke pivare" popeli su se na 62,4 miliona KM, a iskorištenost kapaciteta godinama se kreće oko 30, umjesto 60 posto koliko bi trebalo da bude, izjavila je portparol Pivare Milka Trubarac.

 Prema njenim i riječima nadležnih iz uprave "Pivare", ovo preduzeće nalazi se u ozbiljnim problemima zbog nelojalne konkurencije i prekomjernog uvoza piva u BiH, što će ovu granu privrede dovesti pred kolaps. Pivari već godinama ukazuju domaćim nadležnim institucijama da bi trebalo da zaštite domaću proizvodnju, što je i samim Sporazumom o slobodnoj trgovini predviđeno, ali do danas nadležne institucije nisu našle za shodno da nešto preduzmu, prenosi Radio "Slobodna Evropa".

Odbor industrije piva BiH zatražio je krajem juna od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da hitno razmotri zahtjev za zaštitu domaće proizvodnje, jer je prošle godine uvoz piva dostigao 60 posto od ukupne prodaje ovog proizvoda u BiH. Predsjednik Grupacije pivara Spoljnotrgovinske komore BiH Edin Ibrahimpašić rekao je krajem juna u Sarajevu da je lani uvezeno 1,4 miliona hektolitara piva /12 000 šlepera/, proizvedeno svega nešto više od 900 000 hektolitara, a izvezeno iz BiH svega 40 000 hektolitara piva. "Stepen iskorištenosti domaćeg proizvodnog kapaciteta u prošloj godini svega 33,5 posto. Instalirani kapaciteti postoje, ali ne mogu da budu zaposleni zbog prekomjernog uvoza", naglasio je Ibrahimpašić na konferenciji za novinare. On je odbacio mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, jer su pod znakom pitanja i postojeća, imajući u vidu da je prošle godine došlo do smanjenja zaposlenih u ovoj branši, te da su plate smanjene za 1,3 miliona KM, a u istoj srazmjeri i doprinosi i porezi iz osnova rada.

"Još uvijek se dešava abnormalni uvoz piva u BiH, što dovodi pod pitanje zadržavanje postojećih radnih mjesta, a samim tim još dodatnih 10 do 15 radnih mjesta drugih proizvođača u BiH od kojih pivarska industrija nabavlja sirovinu i repromaterijal", naglasio je Ibrahimpašić.

Govoreći o ovozu piva u susjednim zemljama i Evropi, predsjednik Grupacije je rekao da Srbija uvozi manje od pet posto, Hrvatska oko 10, a da je prosječan uvoz piva u Evropi oko 13 posto od ukupne potrošnje. On je podsjetio da su na ovaj problem ukazali još 2007. godine, te da i sam sporazum CEFTA podrazumijeva isključivo balans u trgovinskoj razmjeni, a ako se on naruši, propisan je način zaštitite domaće prizvodnje.

Brašno je u Bosni i Hercegovini poskupjelo, a hljeb će uskoro.

 Tek će se vidjeti hoće li se zaustaviti na tome. Mlinari i pekari kažu da su primorani na podizanje cijena zbog toga što domaća proizvodnja pšenice ne može zadovoljiti potrebe BiH, a cijene uvozne pšenice su počele bujati. Uz sve to - izostale su adekvatne mjere državnih organa, javila je Federalna televizija.

Vremenske neprilike ove godine učinile su svoje. Loš urod pšenice uvjetovao je njeno poskupljenje, koje je stiglo i do nas. Cijena brašna na domaćem tržištu u posljednjih nekoliko dana skočila je za 10 do 15 posto.

"Već imamo situaciju da je u posljednjih mjesec dana cijena pšenice u okruženju porasla oko 60 posto. U susjednim zemljama ona je oko 200 eura po toni, u Europi je već 240 eura po toni. Onda je i svaka nova isporuka brašna iz susjednih zemalja skuplja", pojašnjava Alija Šabanović, direktor Žitozajednice BiH.

Ekonomski analitičar Igor Gavran tvrdi da država nije spremna intervenirati niti robnim rezervama niti kreditima Razvojne banke za povoljnije nabavke po nižim cijenama. Stanje je, kaže on, alarmantno jer će trpjeti potrošači i privreda. Ograničene su i količine robnih rezervi. I to nije sve. Poskupljenje pšenice za sobom će povući, sada je već izvjesno, i poskupljenja ostalih proizvoda.

"Podbacio je urod i kukuruza i drugih žitarica koje se tradicionalno koriste u ishrani stoke, tako da će, sasvim izvjesno, doći do povećanja cijena i mesa i svega što je bazirano na ishrani tim žitaricama", tvrdi Šabanović.

Iz Žitozajednice kažu da mlinari i pekari nemaju puno izbora nego povećati cijene i brašna i hljeba. U kojoj mjeri, odlučit će sami pekari. Inspektori su prije nekog vremena rekli da nema razloga za poskupljenje hljeba, a da li će to nešto značiti za građane – vidjet će se uskoro. Zasad je jedina optimistična vijest da će brašna i hljeba biti na tržištu dovoljno. Sreća je, kažu, da je pšenica odlično rodila u SAD-u. Drugo je pitanje – hoće li biti novca da se ona kupi, jer se cijene tamo već sada kreću oko 300 dolara po toni.

Jednom kupovinom možete osvojiti vrijedne nagrade, a ujedno biti i humani

Ukoliko se u periodu između 1. augusta i 30. septembra nađete u bilo kojem Mercator marketu u BiH, imate priliku da učestvujete u velikoj humanitarnoj SMS Nagradnoj Igri i tako osvojite vrijedne nagrade. Kupovinom barem jednog od proizvoda Always, Gillette, Lenor, Head&Shoulders, Ariel ili Pampers možete učestvovati u humanitarnoj nagradnoj igri. Jedna kupovina u Mercatoru vam može donijeti zaista vrijedne nagrade.Najsretniji kupci navedenih P&G brandova u Mercator marketima mogu osvojiti automobil škoda Yeti, jedno od tri preuređenja stana u vrijednosti od 7000 KM te 40 Braun proizvoda. Nagradna igra je humanitarnog karaktera budući da će se sav novac prikupljen od SMS poruka iskoristiti za društveno odgovorne aktivnosti u vidu donacija.

Za više informacija posjetite www.mercator.ba.

Novo poskupljenje cigareta u BiH može se očekivati od 1. januara 2011. godine, kada će doći do povećanja minimalne akcize na duhanske prerađevine, potvrđeno je u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO BiH).

“Zakon o akcizama BiH predviđa povećanje minimalne akcize na cigarete na godišnjem nivou od 15 feninga po paklici radi postupnog usklađivanja s visinom akcize koja je na snazi u EU. Upravni odbor UIO BiH mogao bi odluku o novoj akcizi, koja bi u primjeni trebala biti od 1. januara naredne godine, donijeti u oktobru”, rekao je glasnogovornik UIO Ratko Kovačević. On je obrazložio da će poskupljenje biti i veće od 15 feninga po paklici s obzirom na to da akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, pa će povećana vrijednost PDV-a utjecati da poskupljenje cigareta bude veće. Međutim, koliko će poskupljenje u maloprodaji iznositi zavisit će od samih proizvođača. BiH bi narednih godina trebala postupno povećavati visinu akcize na duhanske prerađevine kako bi dostigla razinu od 64 eura za 1.000 komada cigareta do 2014. godine, kako je doskora bilo utvrđeno akciznom politikom EU. Međutim, početkom ove godine u Bruxellesu je usvojena nova smjernica prema kojoj bi od 2014. godine porezno opterećenje trebalo iznositi 90 eura na 1.000 komada cigareta. Prema odluci UIO BiH minimalna akciza u BiH ne može biti manja od 0,80 KM po pakovanju od 20 komada cigareta.

Posebna akciza plaća se 0,30 KM po paklici plus proporcionalna akciza koja se obračunava po stopi od 42 posto.

Načelnik općine Tešnja Fuad Šišić upriličio je prijem za tešanjske firme koje su se našle među 100 najuspješnijih bh. kolektiva u 2009. godini i tom prilikom predstavnicima firmi HIFA OIL, AS d.o.o., Mann-Hummel d.d., POBJEDA d.d., BELIF d.o.o., HIFA d.o.o. i ARTISAN d.o.o. uručio zahvalnice za izuzetan doprinos promoviranju ove općine i jačanju njenih privrednih potencijala.

Šišić je također zahvalio privrednicima na predstavljanju općine Tešanj kao uspješne privredne sredine.

Projekta "100 najvećih u BiH" se sastojao od izbora 100 najuspješnijih bh. kompanija, a rangiranje je vršeno prema ukupnom prihodu, neto dobiti, izvozu i investicijama. Tako se HIFA-OIL po ukupnom prometu velikih preduzeća nalazi na devetom mjestu, te na dvadeset trećem po izvozu u ovoj skupini preduzeća. Od tešanjskih firmi AS Jelah je na tridesetom mjestu po ukupnom prometu svih preduzeća, dok je Mann-Hummel bio na pedeset drugoj poziciji po prometu svih preduzeća, odnosno osmo mjesto po ukupnom prometu srednjih preduzeća, te drugo mjesto po ukupnom izvozu u kategoriji srednjih preduzeća.

HIFA d.o.o. se svrstala na sedamdeset prvu poziciju po prometu svih bh. preduzeća, te na jedanaestom mjestu u kategoriji srednjih firmi, a sedma je po investicijama u razvoj.

Zanimljivo je da se iz Tešnja pojavljuju veoma uspješna i mala preduzeća poput Artisana koji se po ukupnom prihodu svrstao na dvanaesto mjetso, odnosno na treću poziciju po uspješnom izvozu.