Farmaceutska kompanija Actavis saopštila je da će ove godine uložiti 3,7 miliona eura u novi pogon za proizvodnju lijekova protiv Parkinsonove bolesti, u fabrici u Leskovcu.

Kako se navodi u saopštenju, novi pogon fabrike Zdravlje Aktavis trebalo bi da bude završen do kraja 2012. godine.

Dodaje se da će se novi pogon prostirati na oko 480 kvadratnih metara proizvodnog prostora i omogućiće proizvodnju lijekova najsavremenije generacije.

“Novim pogonom obuhvaćen je kompletan ciklus proizvodnje od odmjeravanja, granulacije, preko tabletiranja, filmovanja, do primarnog i sekundarnog pakovanja”, naglašavaju iz Actavisa.

Nadzorni odbor slovenskog Mercatora u utorak bi trebao raspravljati o nacrtu kupoprodajnog ugovora koji vlasnici 52 posto njegovih dionica usklađuju s koncernom Agrokor, no iz zadnjih političkih reakcija u Sloveniji može se naslutiti da do potpisivanja ugovora u srijedu, kako su neki najavljivali, neće doći, navode vodeći slovenski mediji.

Izjave koje su u vezi s prodajnim postupkom krajem prošlog tjedna dali slovenska agencija za upravljanje državnom imovinom (AUKN), ministarstvo financija i predsjednik države Danilo Tuerk “mogu značiti samo jedno, a to je da je u državnoj administraciji došlo do konsenzusa da nije pravo vrijeme za prodaju Mercatora”, navodi u komentaru svog poslovnog tjednog priloga ljubljansko “Delo”.

Poslovni list “Finance” i Slovenska tiskovna agencija STA objavili su pak detalje iz nacrta kupoprodajnog ugovora koji je djelomično usklađen u dosadašnjim pregovorima i o kojima bi nadzorni odbor Mercatora trebao odlučivati u utorak.

Kako navodi STA, koja se poziva na slovenske poslovne eksperte koji su željeli ostati anonimni, jedna od slabih tačaka u nacrtu ugovora jest da bi se njime Agrokor obvezao na isplatu najviše 20 miliona eura penala ako bi kršio uslove iz ugovora. Kao što se navodi, nacrtom ugovora Agrokor bi se obvezao da tri godine neće otpuštati zaposlene u Mercatoru, da će povećavati plate zaposlenika, da će pet godina sjedište Mercatora zadržati u Ljubljani te da pet godina neće mijenjati naziv tvrtke, odnosno da će u tom razdoblju brand Mercator i dalje ostati prisutan na tržištima Slovenije, BiH i Srbije.

Isti poslovni stručnjaci ustvrdili su za STA da kod sličnih ugovora u svijetu ugovorne kazne iznose i do 50 posto vrijednosti transakcije i da bi u slučaju Mercatorove prodaje morale iznositi oko 150 milijuna eura. Osim toga, kako tvrde, preniski predviđeni penali Agrokor ne bi stimulirali da poštuje ugovor, makar bi on bi već u prvoj godini nakon pripojenja Mercatora ostvario pozitivne “sinergijske učinke” u vrijednosti čak 170 miliona eura.

Uz to, navode slovenski mediji, tržišna vrijednost Mercatora iznosi trenutno 6 posto slovenskog BDP-a, što svjedoči o njegovoj iznimnoj važnosti za slovensku ekonomiju u cjelini jer je tržišna vrijednost najveće američke trgovačke mreže Wall Mart samo 3 posto američkog BDP-a.

Slovenska tiskovna agencija navodi da zato “brojni poznavatelji i strani eksperti za područje trgovine” ocjenjuju kako nije pravo vrijeme za prodaju Mercatora.

“Cijena koju Agrokor nudi za Mercator je preniska, zato bi bilo bolje pričekati na bolje uslove na tržištu jer bi se za Mercatorove dionice moglo postići znatno višu cijenu”, navodi u zaključku Slovenska tiskovna agencija.

Slovenski mediji navode da su vlasnici 52 posto Mercatorovih dionica koji pregovaraju s Agrokorom odbili komenarisati tok pregovora.

Slovenska tiskovna agencija (STA) navodi da će još danas javno neslaganje glede prodaje Mercatora Agrokoru obznaniti neki Mercatorovi dobavljači, a prosvjed protiv prodaje za danas su pred slovenskom vladom već krajem prošlog tjedna najavili i vodeći sindikati.

Agrokor je na međunarodnom tenderu koji su raspisale banke i Pivovarna Laško dao neobavezujuću ponudu od 221 euro za dionicu. Trenutačna vrijednost Mercatorove dionice na Ljubljanskoj burzi iznosi 161 euro, a prošlog je tjedna njena vrijednost uz umjereni promet narasla za 3,87 posto.

Tvornica sladoleda kompanije Nestle u Staroj Pazovi počela je sredinom decembra da proizvodi novi sladoled koji će se izvoziti u Europsku uniju, izjavio je generalni direktor Nestla za Srbiju i Crnu Goru Cedric  Boehm.

“To je prekretnica kojom se pokazuje da su proizvodi ‘made in Srbija’ konkurentni na evropskom tržištu”, rekao je Boehm je agenciji Beta.

On je naveo da će se novi sladoled, namijenjen djeci, proizvoditi u dvije tvornice za cijelo evropsko tržište, i to u Srbiji za južni dio kontinetna, a u Poljskoj za sjeverni.

Boehm je još dodao da je ova godina za Nestle u Srbiji bila veoma značajna za poslovanje sa sladoledom pošto je udio na tržištu udvostručen, ali nije navedeno u kojoj mjeri.

Agrokorova maloprodaja (Konzum i Idea), zadržala je poziciju vodećeg trgovačkog lanca u regionu. Lani su firme Ivice Todorića u odnosu na 2009. povećale prihode od prodaje za tri posto na 2,861 milijardi eura, pokazuje analiza Deloittea

Na drugom mjestu je Mercator grupa, s ostvarenih 2,808 milijardi eura prihoda, što je rast od pet posto u odnosu na 2009. godinu. Dobrom rezultatu značajno je doprinijela akvizicija Getroa koji je Slovencima donio novih 100 milijuna eura prihoda.

Treći igrač u regiji je srpski trgovački lanac Delta Maxi s nešto preko milijardu eura regionalnih prihoda u 2010. godini. Kako ih je ove godine preuzeo belgijski Delhaize u Deloitteu očekuju da bi se Maxi, dosad orijentiran većinom na tržište Srbije, mogao početi širiti i u Hrvatsku.

Četvrto i peto mjesto regionalne ljestvice drže Spar te Lidl i Kaufland, u vlasništvu Schwartz grupe. Njemački dvojac lani je ostvario najsnažniji rast prihoda od vodećih maloprodajnih lanaca, od 18 posto u odnosu na 2009. godinu.

‘‘Dva su razloga za ovako snažan razvoj Lidla i Kauflanda. Prvo je dalje širenje lanaca a drugi je da su modelom diskontnih cijena uspijevaju privući sve veći broj kupaca’’, rekao je Slaven Ćurić, menadžer u Deloitteu.

I dok su najveći maloprodajni lanci uspjeli ostvariti rast prihoda usprkos lošem makroekonomskom okruženju, manji trgovci postigli su šarolike rezultate. Najveći pad prihoda od čak 37 posto zabilježio je Merkur. Prošla 2010. bila je loša i za lanac Željka Keruma koji je imao 17 posto manje prihode nego godinu prije.

S druge strane, Bauhaus je imao rast od 25 posto, a slijedi ga Tommy sa 15 posto.

Većina vjerovnika prihvatila je stečajni plan na drugoj Skupštini vjerovnika Peveca Bjelovar i Zagreb.

Kako je za Lider rekao stečajni upravitelj, Darko Šket, od 135 vjerovnika većina je glasovala za stečajni plan. Za stečajni plan je glasalo 92 posto vjerovnika Peveca Bjelovar i 90 posto vjerovnika Peveca Zagreb.

Budući da su jučer većina vjerovnika i radnika prihvatila stečajni plan, već sada su ispunjeni zakonski uslovi za njegovu provedbu, budući da je potreban pristanak dvije trećine vjerovnika (po veličini potraživanja).

Za pretpostaviti je da će stečajni plan dobiti potporu i više od potrebne dvije trećine jer još sutra i u četvrtak predstoji glasovanje o stečajnom planu od strane vjerovnika koji imaju samo potraživanja prema jednom Pevecu u stečaju, dakle bjelovarskom ili zagrebačkom. Usvoji li se stečajni plan, trgovački lanac Pevec uskoro bi se trebao transformirati u dioničko društvo sa 713 dioničara, a banke bi trebale postati vlasnici Pevecovih nekretnina.

Agrokor bi mogao prodati Ledo u nastojanju da osigura potrebna sredstva za finansiranje kupnje slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora

Koncern Agrokor, većinski vlasnik tvrtke Ledo, razmatra različite strateške opcije vezano uz biznis sladoleda i smrznute hrane, što eventualno može uključivati i prodaju portfelja, a odluka o prodaji nije donesena, izvijestila je Uprava Leda  putem Zagrebačke berze.

“Uprava Leda obaviještena je od većinskog vlasnika Agrokora da se razmatraju različite strateške opcije vezano na biznis sladoleda i smrznute hrane, a koje eventualno mogu uključivati i prodaju portfelja. Odluka o prodaji nije donesena”, navodi se u obavijesti Leda.

Uprava također najavljuje da će, ako dođe do bilo kakvih informacija koje bi predstavljale materijalne činjenice, o tome pravovremeno izvijestiti Zagrebačku berzu.

Ledo se time očitovao na upit Zagrebačke berze koja je jučer, zbog neprovjerenih medijskih natpisa o mogućoj prodaji Leda Unileveru, dionicu Leda svrstala u segment posmatranja.

Kako su jučer prenijeli neki mediji, Agrokor bi mogao prodati Ledo u nastojanju da osigura potrebna sredstva za finansiranje kupnje slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora. Pritom se špekuliše da bi se Ledo mogao prodati za čak 480 miliona eura, a kao mogući se kupac spominje multinacionalna kompanija Unilever.

Kompanija Nestle zvanično je zaključila preuzimanje dijela poslovanja Centroproizvoda, vodećeg proizvođača hrane u Srbiji.

Preuzimanje obuhvata Centroproizvodov asortiman za kulinarstvo (začini i arome, dodaci jelu, supe i preljevi), konditorske proizvode (namazi i čokoladne table) i napitke (napici od čokolade i čajevi).

Predsjednik Upravnog odbora Nestle Adriatika Marko Travalja rekao je da Nestle planira da Centroproizvod, koji se nalazi u beogradskom naselju Surčin, nastavi sa proizvodnjom svih robnih marki koje uživaju veliko povjerenje potrošača, ali će razmotriti i mogućnost lokalne proizvodnje nekih od Nestleovih robnih marki, koje se trenutno uvoze.

Postojeći portfolio Nestle proizvoda u Srbiji, koji obuhvata vodeće globalne robne marke kao što su Neskafe, Tomi, Magi, Neskvik, KitKet i Nestle sladoledi, postaće bogatiji za čuvenu robnu marku – Začin C, kao i ostale robne marke iz Centroproizvodovog asortimana.

U saopštenju se navodi da će ovo preuzimanje unaprijediti Nestleov potencijal za rast i to kombinovanjem jake robne marke Centroproizvoda i lokalne proizvodnje sa Nestleovim kapacitetima za inovaciju i stalna unapređenja.

“Preuzimanjem dijela poslovanja Centroproizvoda, Nestle dodatno ojačava svoju bitnu regionalnu poziciju”, navodi kompanija Nestle, dodajući da joj je cilj da održi dobru reputaciju koju je Centroproizvod gradio godinama.

Generalni direktor Centroproizvoda Nemanja Popov rekao je da lidersku poziciju koju je Centroproizvod stvorio tokom nekoliko decenija poslovanja, kako u Srbiji, tako i u regionu, potvrđuje i ovo preuzimanje dijela poslovanja od strane Nestlea.

“Što se tiče robne marke 'C', potrošači će i dalje moći da uživaju u omiljenim proizvodima i njihovom jedinstvenom okusu i kvaliteti, ali i novitetima koje će Nestle donijeti”, istakao je Popov.

Na tradicionalnom godišnjem domjenku Slatka Bajka, vodeća hrvatska konditorska kompanija Kraš je na simboličan način obilježila završetak velike, stote obljetnice poslovanja.

Predstavnici Kraša obratili su se okupljenim poslovnim partnerima i predstavnicima medija, osvrnuvši se na slavljeničku godinu i ostvarene rezultate te na planove za nadolazeću 2012. godinu.

“Svjesni samo da je pred današnjom Upravom iznimno zahtjevna zadaća održavanja likvidnosti i financijske stabilnosti grupe te nastavka njenog daljnjeg razvoja i širenja na izvozna tržišta. Kraš uspješno posluje cijelo stoljeće i upravo zahvaljujući toj bogatoj tradiciji, stečenom znanju i iskustvu svih mojih kolega i suradnika uvjeren sam da ćemo uspješno ostvariti zacrtane ciljeve te i dalje biti najjači konditor u regiji”, rekao je Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša.

Uz predsjednika Uprave, uzvanike su pozdravili i prokuristica Marica Vidaković te savjetnik Uprave Nadan Vidošević zahvalivši se svim partnerima i potrošačima na stogodišnjem povjerenju.

Uz službeni dio programa, kao i proteklih godina, najmlađi posjetitelji mogli su uživati u predstavi Slatka Bajka, raznim radionicama, igraonicama i slatkim iznenađenjima, dok su se  roditelji zabavljali uz fine Kraševe napitke i slastice u Choco baru.

Agrokor ima u planu da u sljedećih 3-5 godina izgraditi niz bioplinskih postrojenja, jedno od njih i u Belju.

‘’Belje će ovu godinu završiti s ukupnim prihodima od 1,5 milijardi kuna, od čega se blizu 10 posto odnosi na izvoz. U 2012. se očekuje nastavak rasta koji bi trebao iznositi 6-7 posto’’, najavio je u četvrtak u Dardi predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić.

U gotovo šest godina koliko je Belje u vlasništvu Agrokora, u kompaniju je, uključivši i dokapitalizaciju, uloženo više od 1,6 mlrd kuna.

‘’Prihod Belja u tom je razdoblju povećan više od 3,5 puta, a Belje izraslo u najveću poljoprivrednu kompaniju u regiji, kako po vrijednosti proizvodnje, tako i po broju biznisa kojima se  bavi, a njih je ukupno trinaest’’, kazao je Pajnić.

Investicije u Belje čine ukupno 60 posto Agrokorovih ulaganja u poljoprivredu. Dosad je izgrađeno 15 novih farmi i rekonstruirano 14 postojećih, izgrađena je i tvornica stočne hrane, nova vinarija, te povećan broj površina koje se navodnjavaju. Belje zapošljava oko 2680 radnika.

Belje danas godišnje proizvodi 10 hiljada tona sjemena, 200 hiljada tona stočne hrane, 10 hiljada tona mliječnih proizvoda, 300 hiljada komada svinja te 20 hiljada tovne junadi.

Prema Pajnićevim riječima, Agrokor planira u sljedećih 3-5 godina izgraditi niz bioplinskih postrojenja, ukupne instalirane snage 30 megavata.

Uz Vupik, Pik Vinkovci i Pik Vrbovec takva će se postrojenja graditi u Belju kako bi se na odgovarajući način zbrinuli nusproizvodi stočarske proizvodnje.

Nadzorni odbor Kraša na današnjoj je sjednici imenovao Damira Bulića za novog predsjednika Uprave Kraša, a dosadašnji predsjednik Uprave Nadan Vidošević iz osobnih razloga je podnio ostavku na ovu funkciji te je imenovan za savjetnika Uprave Društva.

Uprava Kraša nastavlja s provođenjem poslovne politike usmjerene na održavanje finansijske stabilnosti društva, uz daljnje restrukturiranje i širenje na izvozna tržišta, saopšteno je iz te tvrtke.

Nadan Vidošević je svoju odluku o povlačenju obrazložio između ostalog time da je došlo vrijeme da mlađe snage preuzmu vođenje tvrtke, a on će pomoći svojim iskustvom i savjetima.

“Kraš kao najveći proizvođač konditorskih proizvoda u regiji ima sve pretpostavke daljnjeg uspješnog razvoja i još kvalitetnijeg pozicioniranja u promijenjenim uslovima poslovanja koje će nam donijeti članstvo u Europskoj uniji te istovremeni izlazak iz CEFTA-e. Uvjeren sam da će Kraš na najbolji mogući način odgovoriti tim izazovima, a ja ću kao savjetnik Uprave nastojati maksimalno pomoći svojim iskustvom i savjetima. Ipak, držim da je došlo vrijeme da mlađe snage preuzmu kormilo Kraša koji je zakoračio u svoje drugo stoljeće”, kazao je Vidošević obrazlažući svoje povlačenje.

Damir Bulić, koji je od danas predsjednik Uprave Kraša, karijeru je započeo u toj tvrtki 1999. kao pripravnik u Sektoru finansija i kontrolinga. Obavljao je poslove analitičara novčanog tijeka te menadžera za koordinaciju potraživanja i obveza društva.

Na funkciju direktora Službe finansija imenovan je 2004., a sredinom maja ove godine postaje član Uprave društva.