SMS proizvodi vratili su se na police trgovina, no otkada je Podravka naplatila svoja potraživanja preuzimanjem branda Srđana Mladinića, izostao je njihov prepoznatljiv i nagrađivani trobridni dizajn Borisa Ljubičića. Novi izgled SMS-ovih maslina koprivnička prehrambena kompanija povjerila je agenciji Bruketa&Žinić.

Ljubitelje SMS proizvoda obradovao je njihov povratak u trgovine, barem one koji su ih uspjeli pronaći s obzirom da su izgubile prepoznatljiv dizajn. Nove, post-Spice SMS masline ne proizvode se više u Trilju, nego u Podravkinoj tvornici Kalnik pored Varaždina i pakirane su u okrugle staklenke, s jadranskim zalaskom sunca na etiketi. U Podravci objašnjavaju zašto su nakon preuzimanja SMS branda, bili prisiljeni odustati od nagrađivane, trobridne ambalaže koje je za mediteranske delikatese osmislio dizajner Boris Ljubičić.

“Podravka nije preuzela ambalažu jer se ona kao takva može koristiti samo na proizvodnim linijama (punilice, etiketirke…) u Trilju čije je vlasnik bio SMS. Nitko osim njih nema takve trobridne boce jer to iziskuje prilagodbu cijelog postrojenja. Stoga smo bili prisiljeni izabrati onu ambalažu koju je u Tvornici Kalnik moguće koristiti. Stečajnim postupkom tvornica je do daljnjeg zatvorena i nije moguće doći u posjed tih proizvodnih linija”, kazala je za Dijana Jendrašinkin, Podravkina direktorica odnosa s javnošću. U Podravci otkrivaju kako su za novi industrijski dizajn staklenke angažirali agenciju Bruketa&Žinić, a etiketu za masline je radila agencija Mgraffik. Kompanija  je krenula u postepeno vraćanje SMS programa na police, na tržištu su tri vrste maslina: zelene, zelene bez koštice i zelene punjene pastom, a uskoro stižu i maslinova ulja.

Čeka se dizajnerski odgovor Brukete&Žinića na Ljubičićevu trobridnu SMS-ovu boca, koja je na sebi imala ergonomski ‘utor’ za njeno lakše držanje, i koja je nagrađena za jedinstven industrijski dizajn.

U skladu sa zahtjevima kreditora slovenska kompanija Pivovarna Laško morala je početkom septembra  početi postupak prodaje Mercatora, prenose slovenski mediji.

Slovenski list Dnevnik piše da se tako hrvatskom Agrokoru već treći put otvaraju vrata za ulazak u vlasništvo najvećeg slovenskog maloprodajnog lanca. Prodaji gotovo 25-postotnog udjela u Mercatoru kompaniji Ivice Todorića  prema pisanju navedenog lista cijelo vrijeme je naklonjena bankarska grupacija UniCredit, a sada tu opciju podržava i Nova Ljubljanska banka. Taj je zajmodavac drugi najveći vlasnik Mercatora i najveći vlasnik Pivovarne Laško. Iako još uvijek nije potvrđeno da je uprava NLB-a saglasna s prodajom cijelog udjela Pivovarne Laško u Mercatoru, za tu je opciju svoj glas navodno dao član Uprave Marko Jazbec, koji je u NLB-u odgovoran za poslovanje s velikim kompanijama. Dnevnik piše da je naklonjenost navedene banke Agrokoru pomalo nerazumljiva, jer je NLB jedna od potpisnica aprilskog sporazuma po kojem bi tri slovenske banke vlasništvo nad Mercatorom trebale zadržati do septembra 2012. te bi na taj način maloprodajni lanac još neko vrijeme obranile od neželjenih vlasnika. Nadzorni odbor Pivovarne Laško donio je odluku koja će zadovoljiti kreditore te kompanije. Naime, nadzornici su usvojili odluku o pokretanju prodaje udjela u Mercatoru, a to su najviše zagovorali Aleksander Svetelšek, ujedno i predsjednik Uprave Petrola, te Peter Groznik, prvi čovjek KD fonda. Navodno, Svetelšek je na sastanku Nadzornog odbora zagovarao prodaju udjela Agrokoru, a kao argument je naveo da je Todorić do sada bankama nudio najveću cijenu za dionice Mercatora. Svetelšek je u razgovoru za Dnevnik opovrgnuo špekulacije da je navijao za Agrokor, no priznao je da se u zadnje vrijeme u više navrata sastao s čelnikom tog koncerna.

Svetlešek je izjavio da s Todorićem nije razgovarao o prodaji Mercatora, već su razgovarali o poslovnoj suradnji. “Agrokor je najavio gradnju benzinskih postaja u Hrvatskoj, pa Petrol tu vidi svoju priliku. Uz to Agrokor je veliki dobavljač Petrola na slovenskom i na hrvatskom tržištu”, kazao je Svetelšek.

Nadzorni odbor društva Petrol d.d., je u Ljubljani 27.08.  je na redovnoj sjednici održanoj 26.08.2010. razmatrao izvještaj o poslovanju grupe Petrol i društva Petrol d.d., Ljubljana u prvom polugodištu 2010. godine te ga i potvrdio.

Poslovanje Petrol Grupe je, s obzirom na ekonomsku situaciju, ocijenjeno uspješnim.

Čisti prihodi od prodaje grupe Petrol realizovani u visini od 1,3 milijarde EUR su 16% viši nego prvom polugodištu 2009. godine i 12% viši od plana. Bruto poslovni rezultat je realizovan u visini od 139,8 miliona EUR, što je 1% više nego u prvom polugodištu 2009. godine i 3 % više od planiranog. Čisti poslovni rezultat je realiziran u visini 22,4 miliona EUR, što je 13,7 milona EUR više nego u istom periodu 2009. godine, te 20% više od planiranog.

Grupa Petrol je u prvom polugodištu 2010. godine prodala 1,1 miliona tona naftnih proizvoda, što je 4% manje nego u prvom polugodištu 2009. godine i 4% više od planiranog. Prihodi od prodaje trgovačke robe iznosili su 205 miliona EUR, što je 11% više nego u prvom polugodištu 2009. godine i 6% više od planiranog. Krajem juna/lipnja 2010. godine grupa Petrol je poslovala preko 436 benzinskih stanica, od toga ih je 312 u Sloveniji, 75 u Hrvatskoj, 40 u Bosni i Hercegovini, 3 u Srbiji, 4 na Kosovu i 2 u Crnoj Gori.

Grupa Petrol je u prvom polugodištu 2010. godine prodala 59.346 hiljada m3  prirodnog plina, što je 4% više nego u istom razdoblju 2009. godine i 7% više od planiranog, te 22,3 hiljade tona ukapljenog naftnog plina, što je 1% manje nego u istom razdoblju 2009. godine i 4% manje od planiranog. Prodali su i 170 hiljada MWh električne energije, što je 50% više nego u prvom polugodištu 2009. godine i 7% više od planiranog. U spomenutom razdoblju grupa Petrol je upravljala s 28 koncesija za snadbijevanje plinom.

Ove godine prihvaćena Petrolova strategija predviđa utvrđivanje pozicije na području naftno- trgovačke aktivnosti na slovenskom tržištu i agresivno širenje poslovanja na tržišta JI Europe u smjeru razvoja i poboljšanja njegovog trgovačkog položaja. Efikasna nabavka i logistika spadaju među ključne faktore koji omogućuju ispunjavanje tih strateških ciljeva. Bit će usmjereni u razvoj klasičnih i alternativnih goriva gdje će ispunjavati najviše standarde kvaliteta te će dosljedno morati poštivati cijelo zakonodavstvo na području zaštite okoliša.

Mercator je dovršio preuzimanje Pantomarketa i Plus komerca čime je s 20 posto tržišnog udjela zauzeo vodeću poziciju na maloprodajnom tržištu susjedne države

Slovenska kompanija Mercator završila je preuzimanje svih prodajnih objekata trgovinskih lanaca Pantomarket i Plus Commerce u Crnoj Gori, koje je skladno Ugovoru o strateškom povezivanju zakupila na rok od 15 godina. Vrijednost ulaganja iznosi 30 miliona eura. “Kompanija će na taj način imati 82 nova Roda prodajna objekta, čime je postala vodeći maloprodajni lanac u Crnoj Gori s oko 20 posto tržišnog udjela, navodi se u priopćenju Mercatora. Mercator je u proteklih mjesec dana otvorio više objekata Roda u gotovo svim crnogorskim gradovima. “Otvaranjem Roda objekata svoju ponudu smo prilagodili potrebama lokalnog tržišta, kako bi stanovnici gradova Crne Gore uživali u brojnim prednostima Roda trgovina”, naglašavaju iz Mercatora. 

Porast cijena hrane na svjetskim berzama i najave jesenskih poskupljenja osnovnih životnih namirnica, građane pozivaju na oprez. Kakva je trenutna situacija u trgovačkim lancima u Hrvatskoj?

U  tri trgovačka lanca provjerena je cijena košarice i uspoređena  s cijenama potpuno iste košarice s ista 22 proizvoda (koji se mogu pronaći u različitim lancima) prikupljenim prošle godine u augustu.


Promjene konstantne

Iz tablice 22 uspoređena proizvoda ima više onih koji su pojeftinili nego onih kojima je cijena porasla. Nije ni čudno s obzirom na pad potrošnje koji je počeo prošle godine. Zbog toga su pale i cijene, neki su tokom godine pojeftinili još i više pa se danas i malo poskupljenje čini velikim.

Najbolji primjer za takve oscilacije je Zvijezdino suncokretovo ulje koje je prošle godine u ljeti koštalo 13,49 kuna u većini trgovačkih lanaca. Nakon toga cijena mu je pala na 9,99 kuna, a sada je opet porasla na 10,99 kuna. Zamjetno je i poskupljenje šećera Viro, koji je prošle godine u augustu držao cijenu od pet i po kuna, a sada je ta cijena povećana na više od šest kuna. Cijena Franckove kafe ciglice u nekim je lancima porasla. No, nisu za sve krivi samo trgovci, već i dobavljači koji često trgovcima šalju preporučene cijene. Među proizvodima čija je cijena niža su brašno, sol, sok Juicy i Vegeta koji su jeftiniji u odnosu na prošlu godinu i do 20 posto. Jeftiniji su i higijenski te proizvodi za čišćenje. Razlika u cijeni vidi se na prašku za veš koje je prošle godine koštao 42 kune, a sada je 39 kuna, a pogotovo su jeftiniji paketi pelena.

Na hranu se troši najviše

Možda hrana i jest jeftinija u odnosu na ljeto 2009., no ona i dalje za porodicu predstavlja veliki trošak, a mnoga domaćinstva na nju troše i 60 posto, a neka i više kućnog budžeta. Treba podsjetiti da se cijene u lancima svako malo mijenjaju, tako da nas ne bi iznenadilo ni da već ove sedmice neki od proizvoda poskupi ili još pojeftini na akciji.

Hrvatske prehrambene kompanije uz pomoć svoje države i kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), planiraju kupiti što veći broj kompanija u Srbiji koje proizvode hranu, piše Press.

Prema saznanjima Pressa, nositelji ovog plana u Hrvatskoj su kompanije Agrokor Ivice Todorića, Atlantic grupa Emila Tedeschija i Kraš koji vodi Nadan Vidošević. Cilj im je navodno da kupe i Jaffu iz Crvenke, Karneks iz Vrbasa, požarevački Bambi i beogradski Imlek.

Press među ostalim piše da je Kraš već nekoliko puta službeno tražio od vlasnika Jaffe iz Crvenke Nebojše Šaranovića da im proda tvrtku. “Na jednom od posljednjih sastanaka sa Šaranovićem, predstavnici Kraša ponovno su pokrenuli pitanje kupovine Jaffe. Rekli su mu da za tu kupnju već imaju osiguran novac, ali im je Šaranović odgovorio da u narednih 10 godina nema namjeru prodavati tvornicu. Hrvati su na to još jednom pitali Šaranovića ‘jeste li sigurni da nam nećete prodati Jaffu’, a kada su dobili jasan odgovor kako od prodaje nema ništa, prešlo se na drugu temu”, tvrdi sugovornik Pressa, blizak suradnik srpskog poduzetnika.

Prema istim navodima, tvornicu mesa i pašteta Karneks, planira kupiti jedna od tvrtki Ivice Todorića. Također, kako se dalje navodi u članku, Agrokor je u neslužbenim pregovorima s investicijskim fondom Salford oko kupnje Bambija i Imleka.

Prodaja slovenske mineralne vode “Radenska” u Hrvatskoj drastično se smanjila u zadnjih dvadesetak godina, no u kompaniji skori ulazak Hrvatske u EU vide kao priliku za povećanje prodaje.

Prodaja slovenske mineralne vode “Radenska” u Hrvatskoj drastično se smanjila u zadnjih dvadesetak godina zbog nove konkurencije, ali i carina, pa u toj kompaniji skori ulazak Hrvatske u EU vide kao priliku za povećanje prodaje. “Na hrvatskom smo tržištu očuvali naš brand i kad carinske barijere jednom padnu računamo na veći tržišni udio nego što ga imamo danas”, rekao je u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA direktor “Radenske” Zvonko Murgelj. Murgelj tvrdi da Radenska u Hrvatskoj nije mogla biti konkurentna cijenom zbog uvoznih carina koje iznose 17 i 18 posto, zbog rasta Jamnice i dolaska strane konkurencije na hrvatsko tržište na kojemu je nekoć Radenska voda dominirala.

Unatoč dobrim političkim odnosima u zadnjih godinu dana, to se nije pokazalo u mogućoj većoj potrošnji Radenske u Hrvatskoj, jer je ta mineralna voda malo prisutna na trgovačkim policama u zemlji koja će uskoro ući u EU. No, bolje će biti kad otpadnu carinske barijere ulaskom Hrvatske u tu integraciju, očekuje Murgelj.

Slovenska kompanija Mercator počet će 9. augusta izgradnju tržnog centra u Leskovcu, rekli su predstavnici Gradskog vijeća.

“Lokalna samouprava je Mercatoru za izgradnju tržnog centra prodala 5.300 kvadratnih metara zemljišta po cijeni od 35 evra za kvadratni metar, odnosno za oko 185.000 evra”, kazao je sekretar Gradskog veća Zoran Rajković agenciju Beta i dodao da će u firmi naći posao 200 Leskovčana.
Rajković je kazao da je Direkcija za urbanizam i izgradnju Leskovca pripremila sve potrebne dozvole i počela je sa ograđivanjem prostora, tako da će slovenski investitori za nekoliko dana početi prve radove.
Planirano je da tržni centar u Leskovcu bude izgrađen do sredine decembra, kazali su u leskovačkoj samoupravi i dodali da će se tržni centar imati oko 2.800 kvadratnih metara.
Mercator u Srbiji je nakon povezivanja sa Rodić MB-om u 2006. godini postao drugi po veličini trgovinski lanac na srpskom tržištu sa udjelom između osam i devet posto.

Kompanija Franck u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila neto dobit u iznosu od 20,79 miliona kuna što predstavlja rast od 15 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, vidljivo je iz finansijskog izvještaja objavljenog na Zagrebačkoj berzi.

Ukupni prihodi su iznosili 336,35 miliona kuna i veći su za 14 posto u odnosu na prvo polugodište 2009. godine.

Ukupni rashodi su dosegnuli 307,84 miliona kuna što je rast od 14,5 posto u usporedbi s istom periodom prošle godine.

Iz Uprave društva poručuju da su rezultati poslovanja ostvareni u okviru planiranih, a Franck je pored valutnog rizika izložen i riziku likvidnosti zbog utjecaja značajnog povećanja nelikvidnosti na tržištu.

I dok srpski mediji javljaju da je Milka Forcan, nekadašnja Miškovićeva bliska suradnica, blokirala prodaju Delta Maxija Belgijancima, iz Delte za tportal tvrde da se pregovori s njima o prodaji njihovog maloprodajnog lanca nastavljaju.

 Na upit je li Milka Forcan uspjela blokirala prodaju tvrtke, iz Delte su poručili da pregovori o prodaji, koji se ne vode samo s belgijskim Delhaizom, nisu stali. ‘Sve ide svojim tokom i pregovori nisu stali. Postoji više kompanija iz Europe i Amerike koji su zainteresirani za partnerski odnos i kupovinu dijela Maxija’, odgovorili su za tportal iz Delta holdinga. Tihi razlaz najmoćnijih poslovnih ljudi Srbije - vlasnika Delta holdinga Miroslava Miškovića i njegove nekadašnje bliske suradnice Milke Forcan, eskalirao je u otvoren sukob i bit će vrlo zanimljivo tko će iz te ‘pucnjave’ izaći kao pobjednik.

Srpski mediji pišu o tome da Forcanova, koja se upustila u pravi rat protiv najmoćnijeg poslovnog čovjeka, ima jaku političku potporu. Tvrtka Jugohemija, u kojoj se Forcan nakon odlaska iz Delte ‘preselila’ kao predsjednica Upravnog odbora, početkom jula blokirala je račun tvrtke Delta star (aktivirala je mjenicu od pet miliona eura), pa je srpski tajkun podigao tužbu protiv nekadašnje bliske suradnice zbog navodnog otuđivanja nekretnina Jugohemije. Ovdje treba spomenuti isprepletenost vlasničkih odnosa - 60 posto dionica Delta stara drži Miroslav Mišković - preko kiparske kompanije Hemslade, a ostatak američka off shore tvrtka Star za koju mediji pišu da je u vlasništvu obitelji Milke Forcan. Ista tvrtka, Delta star, većinski je vlasnik Jugohemije, čija je direktorica Smiljka Mileusnić-Adžić, sestra Milke Forcan.

Istovremeno s tužbom protiv sestara Forcan, objavljeno je da je belgijska kompanija Delhaize zainteresirana za kupnju 50 posto Maksija. No Forcanova uzvraća udarac - kaznenom prijavom protiv Miškovića (zbog lažnog prijavljivanja) i zahtjevom da se zabrani prodaja Delta Maxija, zbog neriješenih vlasničkih odnosa. Naime, Mišković je navodno na početku stvaranja svog poslovnog carstva svojim najbližim suradnicima, među kojima je bio i Milkin suprug Branko Forcan navodno podijelio devet posto dionica Delta Maxija, koje nikad nisu uknjižene. Sada Branko Forcan, pozivajući se na dokument o vlasničkom udjelu iz devedesetih, koji je pohranjen u švicarskom odvjetničkom uredu, uspijeva na sudu u Kipru ishodovati privremenu mjeru zabrane Miškovićevoj tvrtki Hemslade da proda udjel u Delta Maxiju.

Kiparska zabrana mogla bi vrijediti i u Srbiji, prihvati li tamošnji sud u roku mjesec dana stranu sudsku odluku, čime bi prodaja maloprodajnog lanca Delta Maxija mogla doći u pitanje, što bi Forcanovoj, nezadovoljnoj ‘otpremninom’ nakon razlaza s Miškovićem, dalo jaču poziciju u pregovorima oko raspodjele imovine.