Na trećem IN STORE okruglom stolu, proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda razgovarali su o stanju na tržištu mlijeka i mliječnih  proizvoda, podijelili vlastita iskustva i probleme s kojima se susreću, ali i istakli  mane slobodne trgovine.

Treći IN STORE okrugli sto na  temu mlijeka i mliječnih proizvoda održan je 2. septembra u Hotelu Sarajevo. Proizvođači mlijeka i mliječnih prerađevina predstavili su svoje firme, razgovarali o situaciji na tržištu, svojim planovima, specifičnostima mlijeka i problemima sa kojima se susreću u poslovanju. Okrugli sto otvorila je Marina Cikutović, Key Account Manager iz MEMRB-a, koja je prisutne upoznala sa trenutnim stanjem mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu  BiH.

Finansijski pad

Predstavljajući istraživanje Cikutović je uporedila  naše tržište sa regionalnim, ističući kako finansijski pad prodaje nije evidentan samo u BiH, već i u regionu. Međutim, u regionu, prema njenom mišljenju, na pad prodaje uveliko utječu privatni brandovi, za razliku od nas. Kod nas privatna marka još nije toliko zastupljena, međutim neki proizvođači se ponašaju kao privatna marka što našu situaciju čini još težom i složenijom. Nažalost, prema MEMRB istraživanju većina proizvođača bilježi pad cijena. Pored mlijeka, u padu je i kategorija vrhnje, dok je kategorija sira u porastu (količinski). Porasla je i potrošnja u velikim pakiranjima. Evidentan je i rast utjecaja supermarketa, a pad malih trgovina. S ovim podacima  složio se i Aleksandar Marić, direktor prodaje i marketinga Mlijekoprodukta, konstatujući kako je tržište mlijeka palo više finansijski nego količinski, najavljujući da će slijedeća godina biti dosta teška. Finansijski pad tržišta, naši gosti opravdali su činjenicom kako je mlijeko specifičan proizvod s malim rokom trajanja. Stoga su oni prinuđeni praviti razne akcije, cjenovno povoljne.

Učesnici trećeg IN STORE Okruglog stola

• Vlado Sandić, marketing menadžer, Mlijekoprodukt
• Ivan Serec, direktor izvoza, Mlekarna Celeia
• Rusmir Omičević, Brand Manager, Milkos
• Jasenka Poturović, pripravnik u marketingu, Dukat
• Slaven Aničić, voditelj prodaje, Hercegovina Vino / Zdenka
• Aleksandar Marić, direktor prodaje i marketinga, Mlijekoprodukt
• Sandra Štrbac, voditelj prodaje, Meggle
• Amila Kećo, Account Coordinator, MEMRB
• Igor Gavran, Sektor za makroekonomski sistem VTK
• Sead Bašić, kolumnista, IN STORE magazin

Mliječni biznis u BiH

Iz predstavljenog istraživanja vidjelo se i da mliječni biznis u našoj zemlji većinom čine regionalni proizvođači, koji su ujedno i najveći. To su Meggle, Dukat, Vindija, Imlek itd. Ako se uzme u obzir činjenica da BiH prije rata i nije imala nešto razvijenu prehrambenu industriju, onda je ova činjenica za pozdraviti, jer strani investitori u BiH donose kapital, osiguravaju radna mjesta, te u našu državu ulažu kontinuirano već deset godina. Međutim, i pored regionalnih proizvođača i nešto domaćih brandova, začuđuje podjela tržišta i podijeljene navike potrošača, što ne mora uvijek biti slučaj, npr. u Federaciji BiH kao i u RS-u  podjednako dobro se prodaje Meggle Vajkrem, Kajmak, Kisela pavlaka koji se isključivo proizvode u Meggle Mljekari u Bihaću.

Zaključak je da naša zemlja ima nepredvidivog potrošača, većinom lokalno orijentisanog. Za razliku od BiH, Hrvatska i Srbija nemaju takvih problema, jer imaju nekoliko brandova, uglavnom domaćih. Pored nazovimo, nacionalnog pijenja mlijeka, veliki problem predstavljaju i male mljekare, koje imaju upitne rokove trajanja i sumnjivu kvalitetu. „Ovo je osjetljiva proizvodnja, stoga je pitanje šta se sve nudi potrošačima na našem tržištu. Pojedini proizvođači jedno deklarišu, a drugo  prodaju.“, istakao je Marić, dodajući kako je zbog svega ovog ''čišćenje'' tržišta u našoj zemlji neizbježno.
Supermarketi dominiraju (rabati)

Učesnici Okruglog stola došli su i do zaključka da se u našoj zemlji malo ko bavi proizvodima, a svi se bave trgovinom. To nažalost,  predstavlja veliki problem, jer neki trgovački centri stvaraju teškoće proizvođačima namećući im razne rabate. „Zbog velikih rabata proizvođači su prinuđeni da dižu cijene, što ide na štetu potrošača“, kazao je Slaven Aničić, voditelj prodaje Hercegovina vino/Zdenka.

I ostali učesnici su se složili da su rabati veliki problem. „Na tržištu je prisutan trend jačanja ključnih kupaca koji su izmislili razne vrste rabata ,“  kazao je Marić. Zbog svega ovoga proizvođači su dovedeni u nezavidan položaj, jer kao što je i pokazalo istraživanje MEMRB-a, mali trgovci gube na snazi, stoga ostaju ovi veliki koji su svjesni vlastite moći. „Ista stvar je i na okolnim tržištima recimo Hrvatske i Slovenije, gdje ukoliko niste prisutni u objektima vodećih trgovaca, niste prisutni na tržištu“, uporedila je Marina Cikutović naše stanje sa regionom, napominjući kako privatne marke dosta utječu na ovo stanje. Najbolji primjer jeste primjer dm-a, koji na policu pored tržišnog lidera stavlja svoju robnu marku, sa identičnim izgledom, samo dosta jeftiniju.

Rusmir Omičević iz Milkosa rješenje vidi u adekvatnoj pomoći države. „U mliječnoj industriji, u kojoj je jedino nestabilnost konstantna, a u čijem se lancu nalaze poljoprivrednici, farmeri, proizvođači, prodavači i kupci, bitno je da država interveniše i jasno definiše pravila poslovanja koja neće ići na štetu nikome iz navedenog lanca” kaže Omičević, dodajući kako se granice moraju znati.

Ulaganje u marketing

Obzirom na loše stanje tržišta mlijeka i mliječnih prerađevina u BiH, proizvođači su potvrdili kako je rezanje troškova na marketingu neminovno. Međutim podijelili su i vlastita iskustva o posljedicama ovih ušteda, kao i o značaju same promocije. Najbolji primjer, koliko su ulaganja u marketing bitna dao je naš već stalni gost Okruglog stola Sead Bašić, kolumnista IN STORE magazina, navodeći primjer proizvoda koji je po kvaliteti bio broj 1. u svijetu, ali kod nas nije uspio, jer nije bio promovisan. Međutim pored neophodnosti promocije proizvođači su zaključili i kako bh. potrošač nije spreman mijenjati svoje navike, pa je tako pokušaj pakovanja vina u tetrapak također propao, iako je ta firma tim potezom pokušala vino učiniti jeftinijim za potrošača.

Kako se rješenje svih navedenih problema u skorije vrijeme ne nazire, Omičević je, kao primjer pronalaženja izlaza iz krize, naveo iskustvo Milkosa. Naime, sarajevska mljekara Milkos rješenje vidi u širenju svoga asortimana i to upravo lansiranjem onih artikala čiji je uvoz sa stranih tržišta velik, kao što su sirevi, sirni i mliječni namazi. Pored navedenog, osiguravanje vlastite proizvodnje mlijeka sa nove Milkos farme ovoj mljekari bi trebalo obezbjediti oko 50 posto potrebnih količina za preradu, što će svakako biti korak naprijed u stabilizaciji troškova i kvalitete proizvodnje.

ZAKLJUČCI 3. IN STORE OKRUGLOG STOLA