Na drugom Okruglom stolu IN STORE magazina menadžeri vodećih kompanija bezalkoholnih pića u našoj zemlji raspravljali su o njihovom trenutnom stanju na tržištu, uzrocima pada/porasta, strategiji za narednu godinu, te najvećim problemima s kojima se svakodnevno susreću.

Najjednostavnija definicija bezalkoholnih pića kaže da su to pića koja u svom sastavu nemaju alkohola i koja služe za osvježenje. Činjenica je da bi bez ovih tekućina, njihovih raznih okusa, boja i mirisa, naš život danas bio teško zamisliv. Iako je tehnologija prerađevine i nastajanja bezalkoholnih pića dovedena do savršenstva, nije postojao način da se i u ovoj privrednoj grani izbjegnu posljedice globalne ekonomske krize.

Naime, kompanije koje se bave proizvodnjom gaziranih sokova, drinkova, prirodnih sokova, ledenih čajeva, preradom i pakiranjem voda, kako u BiH, tako i u regionu, osjetile su primjetan pad u svojoj prodaji tokom prvih šest mjeseci ove godine.

Upravo bezalkoholna pića i problemi s kojima se ova industrija svakodnevno susreće, te pronalazak eventualnog rješenja bile su teme Okruglog stola, kojeg drugi put, u Hotelu Sarajevo, organizira naš magazin.

Učesnici drugog IN STORE Okruglog stola

• Igor Gavran, Vanjskotrgovinska komora BiH
• Marina Cikutović, MEMRB
• Amila Kečo, MEMRB
• Samir Hodžić, Teloptic
• Samer Junuzović, Coca-Cola
• Branislav Lovrić, Podravka
• Slađan Liješnić, Sarajevski Kiseljak
• Dragan Klarić, Sarajevski Kiseljak
• Tosja Pušenjak, Canadean

Široka tema otvorila je diskusiju i analizu brojnih pitanja od trenutnog stanja bezalkoholnih pića na bh. tržištu, uzroka pada, odnosno, rasta tokom aktuelne godine, te strategije za narednu godinu.

Pad prodaje

Moderator Okruglog stola ovog puta bila je Marina Cikutović Key Account Manager iz agencije MEMRB, koja je goste, putem panela, upoznala s trenutnim stanjem bezalkoholnih pića na tržištu u BiH, upoređujući nas s ostalim tržištima u regionu.
„Čitava prezentacija bazirana je na visokosezonalnim kategorijama bezalkoholnih pića, koje smo podijelili na gazirana pića, prirodne sokove i drinkove, ledene čajeve i pakirane vode. Sezona jeste počela, ali je ipak, primjetan znatan utjecaj krize na tržištu i pad prodaje u poređenju s ovim periodom prošle godine. To se naročito osjetilo na pakiranim vodama, oko 25 procenata, te na prodaji ledenih čajeva, oko 22 procenata. Samo po sebi se nameće pitanje da li ćemo uspjeti spasiti sezonu“, kazala je Marina Cikutović nakon iznošenja podataka, dodajući kako je sezona ove godine veoma kasno počela, te da su na pad prodaje u velikoj mjeri utjecale i nepovoljne vremenske prilike.

Branislav Lovrić, direktor prodaje Podravke suglasio se da su se vremenske prilike i kasniji dolazak ljeta negativno odrazili na prodaju visokosezonalnih kategorija pića. No, znatno veći negativan utjecaj na tržište imala je ekonomska kriza, te način i vrijeme kada se ona počela osjećati u našoj zemlji.

„U vašim panelima to se konkretno i vidi i na kategoriji ledenih čajeva, koje Podravka između ostalih i  proizvodi, gdje je vidljivo da  prodaja i potrošnja  bilježe padove. Mi u toku prvih šest mjeseci prošle godine nismo uopće osjetili taj pad. Naprotiv, sudeći po prodaji mislili smo da ćemo ostvariti čak bolje rezultate nego prethodne godine. Međutim, druga polovina godine, kada je ekonomska kriza osjetno nastupila, pokazala je drugačije lice. Ako ponašanje potrošača  gledamo po egzistencijalnom principu u smislu eliminacije kupovine manje važnog za preživljavanje, da se zaključiti da su upravo po tom principu pojedine kategorije bezalkoholnih pića osjetile  pad na tržištu. Mi, možda, možemo biti i zadovoljni veličinom negativnih kretanja  ako nas usporedimo s padom prodaje koji je doživio IT sektor, elektronika i elektronički uređaji za zabavu, autoindustrija i sl. Dakle, uzmemo li u obzir sve činjenice, sasvim je jasno da je najveći uzročnik  pada potrošnje bezalkoholnih napitaka prisutna ekonomska kriza“  kazao je Lovrić.

Utjecaj recesije

Upravo zbog činjenice da je kriza u našu zemlju došla nekih šest do osam mjeseci kasnije u odnosu na region, dalo se naslutiti da će ove godine biti i veći pad prodaje.

„Pratim tržište Slovenije, Hrvatske i BiH i kada upoređujem stope pada u ovim zemljama prošle i ove godine, vidim da je  2009. godine u BiH bio manji pad. Međutim, ove godine desilo se da je bh. tržište najviše palo od ove tri zemlje, negdje oko 10 posto. Ali, generalno, sve tri zemlje po padu potrošnje sada su došle na onu razinu koju smo otprilike imali 2006. godine“ istakla je Tosja Pušenjak konsultant iz engleske kompanije Canadean.
Učesnici Okruglog stola su na osnovu pokazatelja u okruženju, zaključili kada bi se mogao očekivati neki pomak naprijed. S obzirom da je kriza kasnila od šest do osam mjeseci upravo to je period za koji bi se, kada se zaustavi pad na tržištu, mogao očekivati povratak, odnosno, uzlazni trendovi.
Osim krize na globalnom nivou, jedna od tema Okruglog stola bila je i nemarnost države prema proizvođačima bezalkolnih pića, kao i postojanje proizvođača koji ne poštuju zakonske regulative, zbog kojih su, opet, vodeće kompanije u proizvodnji bezalkoholnih pića i najveće žrtve.

Netačni podaci

Na pitanje da li uopće postoje Udruženja proizvođača bezalkoholnih pića u BiH, Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH odgovorio je da postoje, ali da je dostupnost podataka o proizvodnji bezalkoholnih pića isključivo stvar proizvođača i njihove dobre volje da li te podatke žele ustupiti za javnost ili ne.

Osim tih podataka, problem s kojim se proizvođači bezalkoholnih pića neizbježno susreću tokom planiranja svoje strategije jeste i dostupnost i tačnost podataka. Jedan od osnovnih primjera je i broj stanovnika u BiH. Razlike su velike. Neki se vode podacima da u našoj zemlji još živi 4,5 miliona stanovnika, a drugi opet varijantom da u BiH živi 3,5 miliona.

”To za kompanije, posebno internacionalnog karaktera, daje malo drugačiju sliku, jer neko ko pravi proračune i dijeli tu potrošnju s različitim brojem stanovnika, dobit će i drugačiji broj, a svi ti podaci igraju veliku ulogu u donošenju strategije kompanije. Generalno, mislim da svi ti podaci ostavljaju dosta praznog prostora. Jeste da je tek sedmi mjesec, ali svi ćemo uskoro početi praviti planove za iduću godinu i ponovo se postavlja to isto pitanje: „Koji je to broj stanovnika u BiH po regiji, kupovna moć, dobna struktura stanovništva?“ kazao je Samer Junuzović, marketing manager Coca-Cole.

Još jedan od problema s kojim se susreću proizvođači bezalkoholnih pića u našoj zemlji jeste pogrešna percepcija potrošača i njihova skolnost ka kupovini jeftinijih i manje kvalitetnih prozvoda. „Sam potrošač ne zna da je neki sok sumnjivog porijekla ili da nije dovoljno kvalitetan u smislu tehnološkog procesa. Tu trebaju, zapravo, najviše utjecati sami proizvođači. Mora se pronaći način i utjecati na razvoj potrošačke svijesti kako bi shvatili šta je potrebno u tehnologiji, odnosno, u procesu proizvodnje i kakve mjere i standarde neko mora zadovoljiti da bi izašao na tržište. Mnogi misle da je samo dovoljno da se voda natoči, zapakuje i sve je gotovo. I sve dok tako potrošači razmišljaju, ići će jednostavnijim putem i piti vodu s česme. Malo se priča o komparativnim prednostima vode koja se pakira u boce, te zašto je kvalitetnija i bolja. Tu prije svega proizvođači moraju odigrati veliku ulogu“ istakao je Branislav Lovrić.

Igor Gavran je kazao da potrošači žele kupiti jeftiniji proizvod, te da su najčešće nedovoljno informirani o nedostatku kvaliteta takvih proizvoda.

S druge strane, jeftiniji proizvod ne znači uvijek i manji kvalitet. “Nije svaki jeftiniji proizvod uvijek manje kvalitetan. Na primjer, francuska mineralna voda Evian je mnogo skuplja od domaćih, a niko ne bi mogao garantirati da je kvalitetnija od naše pakirane vode” kazao je Gavran.

Ulaganje u medije

Ulaganje u medije i marketing, također, igra veliku ulogu u prodaji određenog artikla i njegovom stanju na tržištu. Motivi ulaganja u reklamu su različiti i ne znače samo bolju prodaju određenog proizvoda, nego vrlo često i zaustavljanje pada prodaje određenog artikla ili, suprotno, pospješivanje prodaje artikla koji se već dobro prodaje.

Učesnici Okruglog stola su izjavili kako su njihove kompanije uglavnom u marketing uložile otprilike iste količine sredstava kao i prethodne godine. Na diskusiji je otvoreno još jedno pitanje: „Da li se pokazalo boljim na tržištu smanjiti cijenu proizvoda ili povećati njegov volumen?“ Iz iskustva vodećih proizvođača bezalkoholnih pića, ovo je pitanje na koje niko ne može dati tačan odgovor. No, razlike su, u oba slučaja, neznatne.

„Iskreno, nema odgovora na to, zavisi od branda i brand equitya. Ali, ako svi smanjimo cijene ili povećamo količinu, generalno šta smo napravili? Ne smatram da je to dugoročno održiv pristup,“ kazao je Samer Junuzović, a s njegovim mišljenjem suglasio se i Samir Hodžić, Brand Manager iz kompanije Teloptic, dodajući „Ove i prošle godine se fokus marketinških ulaganja preselio na trade, odnosno mnogi brandovi su se pojavili na tržištu sa sniženim maloprodajnim cijenama, negdje čak i za 20 do 30 posto, obezbjeđujući na taj način traženi volumen. Međutim, problem nastaje kada se ta cijena treba vratiti na staro“, istakao je Hodžić, analizirajući ukupnu situaciju proizvođača bezalkoholnih pića u našoj zemlji, dodajući kako se nadaju većoj ulozi i angažmanu države, subvencioniranju domaćih kvalitetnih proizvođača i nedopuštanju nekvalitetnim iz regiona da uvoze u našu zemlju.

O tome da domaća proizvodnja ima dobar potencijal da ostvari značajne izvozne rezultate za Okruglim stolom govorio je Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore. “Domaća proizvodnja ima potencijal da zadovolji potrebe domaćeg tržišta i ostvari značajne izvozne rezultate, posebno u oblasti voda, gdje čak imamo realnu osnovu da budemo lideri u regionu s obzirom na naše postojeće i potencijalne kapacitete i posebno,  na kvalitet domaćih voda. Osim toga, tržište bezalkoholnih pića je perspektivno i za privlačanje stranih ulaganja, te širenje proizvodnje i izvoza, što nije nimalo zanemarljivo, ni vrijednosno, niti količinski, za ukupnu privrednu sliku BiH”, prokomentirao je Gavran. S druge strane, proizvođači bezalkoholnih pića u našoj zemlji istakli su i veliku ulogu države u ovom proizvodnom segmentu.

“Budemo li se sve vrijeme borili cijenama s proizvođačima upitne reputacije i kvalitete samog proizvoda, dugoročno, nažalost, ne vidim prostora za prosperitet domaćih proizvođača bezalkolnih pića u BiH,“ kazao je na kraju Samir Hodžić iz Teloptica, a njegovo mišljenje podržali su i ostali učesnici Okruglog stola, ističući kako država može odigrati značajnu ulogu u izgradnji pozitivne poslovne klime na tržištu bezalkoholnih pića u BiH.

„Jedino uz pomoć državnih vlasti, naša zemlja i proizvođači bezalkoholnih pića, koji imaju izuzetnog potencijala, mogu izvoziti i postati reprezentativan igrač na vanjskom tržištu“, zaključili su bh. menadžeri na kraju još jednog Okruglog stola IN STORE magazina.