| Da li multinacionalne kompanije mijenjaju strategiju prema FMCG tržištu u BiH |
| Autor Instore | |
| Srijeda, 16.06.2010. | |
|
Tržište u BiH skupo i nerentabilno Učestvujući na Okruglom stolu, koji je organizirao IN STORE magazine, grupa menadžera zaključila je kako je tržište naše zemlje skupo i neatraktivno za multinacionalne firme. Razjedinjeno tržište, loša vlast, siromašan potrošač i nedostatak relevantnih informacija, glavni su razlozi zbog kojih multinacionalne firme zaobilaze našu zemlju. U organizaciji IN STORE magazina u Sarajevu u Hotelu Sarajevo, održan je prvi Okrugli sto na temu „Da li multinacionalne kompanije mijenjaju svoju strategiju prema FMCG tržištu u Bosni i Hercegovini“. Povod za ovu raspravu bio je osnivanje „Kluba članova Okruglog stola“, kako bi izgradili mrežu ljudi u FMCG (Fast Moving Consumer Goods) tržištu, koji bi zajedno rješavali probleme s kojima se suočavamo kad je ovo tržište u pitanju.
      Istaknuta je neophodnost popisa stanovništva, problem velike administracije prilikom registracije firmi, nedostatak statističkih podataka, koje svako istraživanje u našoj zemlji čini skupim. Sve su to, prema mišljenju učesnika, elementi koji naše tržište čine neprivlačnim za strane firme koje bi željele investirati. Tačnije, BiH je složena, komplikovana zemlja, jako skupa i nerentabilna. Međutim, i kao takva ona je ipak privukla neke strane firme, koje zbog svjetske ekonomske krize zatvaraju svoja predstavništva u našoj zemlji. Naime, gosti Okruglog stola istakli su jednu bitnu činjenicu, a to je da strane firme u našu zemlju dolaze najčešće putem distributera, jer im je to jeftiniji i sigurniji način. “Po veličini tržište BiH zauzima 88. mjesto. Naše tržište je malo i siromašno, kako po broju stanovnika, tako i po potrošnji”, kazao je u uvodnom govoru, Sead Bašić, moderator Okruglog stola i Country manager Heinekena. S njim se složio i Muhamed Avdukić iz Dara-Planet, koji je istakao kako je naša zemlja po siromaštvu iza Moldavije, pa čak je i Albanija atraktivnije tržište za strane investicije Tržište BiH Kako smo već rekli tržište u BiH je skupo i nerentabilno, te kao takvo neprivlačno stranim investitorima. Ističući vlastite probleme, gosti Okruglog stola kazali su kako je samo za registraciju firme u našoj zemlji potrebno 150 do 200 dana. Ako se tome dodaju građevinske, lokacijske, zemljišne dozvole, onda čitav proces traje duže i samim tim skuplji je. Za razliku od našeg, tržišta regiona su pristupačna, jeftina i zainteresirana za nove investicije. Stoga se multinacionalne kompanije često odlučuju da tamo otvore neko svoje predstavništvo, preko kojeg kontroliraju i naše tržište. Najbolji primjer takvog poslovanja dala je Elma Pašić, direktorica agencije GfK, gdje se strane firme odlučuju za oglašavanje na regionalnim TV stanicama, jer su na taj način prisutne i u našoj zemlji. Međutim, pored slabe zainteresiranosti države, razjedinjenog tržišta i mnogo drugih problema, jedan od glavnih problema našeg tržišta je nepostojanje relevantnih statističkih podataka. Naime, zbog tog nedostatka, istraživanja tržišta u BiH trpe. “Istraživanje je u BiH nekada i četiri puta skuplje nego u regionu, zbog veličine uzorka koji bi bio u potpunosti reprezentativan za bh. tržište”, ističe direktorica GFK BiH dodajući, kako je to jedan od glavnih razloga zašto se multinacionalne firme odlučuju za susjede. Država bi prema mišljenju učesnika Okruglog stola trebala uložiti u statističke podatke, jer su oni veoma bitni kako za firme koje traže nove potrošače, tako i za domaće proizvođače i investitore.
Zaključci prvog IN STORE Okruglog stola na temu: “Kad bi barem BiH napravila popis stanovništva, to bi mnogo značilo”, istakla je Aida Avdaković, zamjenik direktora komercijale Mercator BH. Pored svega navedenog, naša zemlja nije napravila ništa kako bi ublažila svjetsku ekonomsku krizu, za razliku od susjednih koje su odmah reagirale sa privrednim olakšicama. Kriza Svjetska ekonomska kriza digla je na noge vlade svih zemalja, koje su odmah izašle sa programima kako ublažiti svjetsku ekonomsku krizu. U našoj zemlji na noge su se digli jedino privrednici i biznismeni na koje se kriza direktno odrazila. Pored toga što nije donijela neke posebno efektivne mjere, Vlada FBiH obratila se MMF-u tražeći kreditna sredstva, ali ne da bi ublažila krizu, već da bi napunila budžet. O tom zaduženju dalo bi se raspravljati danima, ali ono što su gosti našeg Okruglog stola zaključili jeste da bez obzira koliko zemlje posuđivale, ta sredstva kad tad dođu na naplatu, te se na kraju opet sve svede na proizvodnju. “Kriza u BiH nikad nije prošla“, kazala je Pašić, dodajući kako u BiH nikad nismo imali veliku proizvodnju i kako smo uvijek imali racionalne potrošače. “Potrošač u BiH uvijek je kupovao samo ono što mora”, istakla je Pašić, dalje dodajući kako je i pored krize bilo prostora za unapređenje prodaje. Sad je tog prostora sve manje, što govori da su se velike strane firme opredijelile za optimalizaciju troškova. “Mali dućani ponovo dobijaju na snazi, jer se više ne traže premium brandovi”, navela je u svom izlaganju Pašić, dodajući kako je evidentno da se navike potrošača mijenjanju. Potrošači koji su i prije malo trošili, svjesni su smanjene kupovne moći. Toj činjenici u prilog idu i rezultati dobiveni na reprezentativnom uzorku od 1.000 građana, starijih od 15 godina, a uzeti u prvoj polovini godine. Ti rezultati pokazali su da u odnosu na prošlu godinu, 50 posto građana BiH planira kupovati manje trajnih dobara. Na upit o tome kako bi opisali svoju finansijsku situaciju, više od 60 posto navelo je da jedva pokriva redovne mjesečne troškove. “Kad padne kupovna moć, potrošači tranziraju prema jeftinijim proizvodima“, navodi Sead Bašić, Country Manager Heinekena, još jednu posljedicu krize, nastavljajući kako su zbog smanjene potrošnje skoro svi proizvođači pritisnuti da daju široke ponude. Stoga je BTL dobio veću ulogu nego što je imao, posebno promocije. Međutim, ni to nije rješenje, jer racionalan potrošač kupi samo ono što je na akciji i ponovo čeka promotivnu aktivnost kako bi nešto dobio gratis. Zbog svega ovog BiH gubi konkurentnost na tržištu, te uveliko zaostaje za susjednim zemljama, koje polako naziru svoj izlaz iz recesije. Sve ovo utječe i na to da se velike multinacionalne firme koje su došle na naše tržište, polako povlače. “Optimalizacija troškova je evidentna“, zaključili su na našem Okruglom stolu, dodajući kako BiH pored toga što ništa ne radi kako bi tržište učinila atraktivnim za ove firme, ona ništa ne radi ni kako bi ove firme, koje sa sobom nose nova zapošljavanja zadržala. “Ovo nije samo gubitak radnih mjesta nego i gubitak najjeftinije mogućnosti da se stvaraju nove vrijednosti, tako što se usvajaju i transferiraju nova znanja koje posjeduju multinacionalne kompanije, kao organizacije koje posluju u cijelom svijetu”, mišljenja je Rešid Muratović, direktor Reckitt Benckisera, napominjući dalje kako radeći za njih lokalni zaposlenici imaju pristup najnovijim svjetskim znanjima iz FMCG industrije. Na taj način podiže se kvalitet i nivo znanja domaćeg tržišta, što tjera i lokalne kompanije da podižu svoju konkurentnost. Tjerajući ih da budu konkurentnije na lokalnom tržištu da bi preživjele, one automatski postaju sposobne i da se nose sa konkurencijom na stranim tržištima, što direktno pospješuje izvoz. Regionalno tržište I dok je u BiH potrebno oko 200 dana za neku dozvolu, u Sloveniji je za istu tu dozvolu potrebno oko dva do tri sata. I dok Hrvatska i Srbija pronalaze način kako da izađu iz krize, BiH se bori sa socijalnim nemirima zbog budžetskih ušteda. Pored socijalnih nemira, skupe administracije, tu je još i politički nestabilna situacija. U našoj zemlji imamo dva različita tržišta. Tržište Federacije i tržište RS-a. Nemamo popis stanovništva (potencijalne potrošače). Imamo 75 posto trgovačkih firmi, a nemamo na fakultetima katedru za trgovinu. Imamo nedostatak educiranih potrebnih kadrova, a višak nepotrebnih kadrova. To dovodi do visoke stope nezapošljavanja, nezapošljavanje do siromaštva, a siromaštvo do potrošača kojem je bitan samo racionalni faktor. U Srbiji prije nekoliko godina nije bilo brand managera. Naravno, danas je ta slika drugačija, jer se kadrovi educiraju prema potrebi tržišta rada. Sve su ovo razlozi zbog kojih strane investicije zaobilaze našu zemlju i čine tržište BiH tužnim, kao što je njena sevdalinka. Tužna i melanholična. Stoga su sudionici Okruglog stola zaključili i kako je neophodno početi komunikaciju sa državnim institucijama, te izvršiti pritisak na njih alarmirajući i objašnjavajući im šta trend zatvaranja multinacionalnih firmi znači za cjelokupnu privredu u BiH. Sve ovo navedeno, bilo je povod za prvi IN STORE Okrugli sto, koji će se nastaviti održavati, pokušavajući na taj način utjecati na ove probleme i učini FMCG tržište BiH atraktivnijim. Stoga bi smo na kraju, pozvali sve one koji žele promijeniti sliku tržišta u našoj zemlji da nam se pridruže na našem sljedećem Okruglom stolu. Učesnici prvog IN STORE Okruglog stola:
|