U prošlom nastavku ove serije članaka o unapređenju odnosa sa kupcima govorili smo o tome kako se kreira mapa toka vrijednosti za kupca. Šta, kako, gdje i na koji način se mapira i kako se to vizuelno predstavlja. Sljedeći korak je analiza mape toka vrijednosti koja će vam pokazati trenutno stanje vašeg biznisa (ili organizacije). U ovom tekstu pokazat ćemo kako se analizira mapa toka vrijednosti za kupce.

Kompanije koje se bave proizvodnjom u Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini, i koje su odabrale korištenje piratskog softvera kradu više od 1.5 milijardi američkih dolara od svojih konkurenata na tržištu tj. onih kompanija koje se odluče na korištenje licenciranog softvera.

Microsoft je 17.11.2011. objavio rezultate prve istraživačke studije koja je ispitivala finansijske efekte korištenja piratskog softvera u okviru konkurentskog okruženja zemalja u razvoju.  Kao podrška obilježavanju Play Fair Day, koji predstavlja globalnu inicijativu za promovisanje značaja korištenja licenciranog softvera, ova studija dokazuje štetu koju piratski softver nanese kompanijama koje se odluče na fer poslovanje.

Prije nekoliko decenija postojali su snažni svjetski proizvođači i usitnjeni maloprodavci. To je, uzročno-posljedično, odgovaralo i stanju pregovaračke moći na relaciji proizvođač ili njegov distributer – maloprodavac.

Zbog svoje usitnjenosti maloprodavci nisu bili u mogućnosti da bitno utiču na dešavanja u maloprodajnoj industriji. Ako je određena kompanija bila proizvođač, te ako je u svom portfoliju imala jak brand, njeni predstavnici su mogli mirno da idu na pregovore sa maloprodajom, bez bojazni da će se vratiti nezavršena posla.

„Stvaran svijet... Ako možete predvidjeti primjedbe, možete ih spriječiti. Zvuči jednostavno. To samo zahtjeva pripremu i vježbu. Potrebni su vrijeme, kreativnost i koncentracija da bi se to desilo. Molim vas da pokušate. Vaša nagrada za veći trud bit će veći broj prodaja ... što vodi debljem novčaniku.“

Radeći sa klijentima iz različitih sektora često imam priliku razgovarati i blisko sarađivati kako sa predstavnicima top menadžmenta, direktorima određenih odjela – najčešće marketinga – kao i zaposlenima na nižim funkcijama.

U toj strukturi kompanija uočavam da je interna komunikacija uglavnom slaba karika i da su neostvareni ili loši rezultati ili manjak motivacije zaposlenih uglavnom usko vezani za lošu komunikaciju unutar tima. Da li nam nedostaju pravi lideri i da li su direktori svjesni da se percepcija lidera (vođe kompanije) davno promijenila?