Razgovaramo li o poslu, fudbalu, politici, receptima ili životnim prilikama, najčešće svoju trenutnu situaciju uspoređujemo s najbližim susjedima. Naravno da je u takvim razgovorima i razmišljanjima česta tema i kupovna moć. Sigurno ste se već više puta zapitali: žive li Hrvati bolje od Srba? A kako tu stoje građani Bosne i Hercegovine? Je li susjedova trava zaista zelenija?

Za početak, usporedit ćemo prosječne isplaćene neto plate u proljeće 2010. godine s onima u susjednim zemljama: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine izvještava o prosječnoj plati za mart od 798 KM, Republički zavod za statistiku Republike Srbije zabilježio je prosječnu platu od 33.463 dinara u maju, a hrvatski Državni zavod za statistiku u aprilu je iznio isti podatak u visini od 5.246 kuna. Pretvorimo li to u eure, usporedna tablica izgleda kako slijedi:
Uzimajući samo ove brojeve u obzir, mogli bismo zaključiti da se u Hrvatskoj živi bolje nego u Bosni i Hercegovini, a u Srbiji nešto lošije. No kako bismo dobili realniju sliku, pridružit ćemo ovim podacima i informacije prikupljene Nielsenovim panelom maloprodaje na tržištima Srbije, Hrvatske i BiH za odabrane kategorije proizvoda. Za primjer ćemo uzeti pivo, cigarete i čokoladu iz “luksuznog” segmenta, te kafu, paste za zube i deterdžente za odjeću iz “svakodnevne” košarice dobara. I bez gledanja u podatke jasno je da se cijene proizvoda u tim kategorijama prilično razlikuju od države do države. Pa koliko onda zapravo možemo kupiti svojom prosječnom platom?

Izražena u stvarnim terminima kupovne moći, jedna prosječna bosanskohercegovačka mjesečna plata vrijedi 386 litara piva, 348 kutija cigareta, 49 kilograma čokolade, 50 kilograma kafe, 277 tuba paste za zube ili 264 kilograma deterdženta.

Hrvatska prosječna plata je daleko veća od naše, ali su i cijene promatranih kategorija u prosjeku tamo drastično veće, od 30 pa čak do 100%. Pivo je, primjerice, u Hrvatskoj 50% skuplje, čokolada 36%, a cigarete (zbog raznih nameta, među ostalim) čak dvostruko!

Upravo zbog relativno visokih cijena Hrvati sebi ne mogu priuštiti mnogo više, koliko bi možda izgledalo da im primanja dozvoljavaju. Za izravnu usporedbu, bosanskohercegovačka plata može kupiti 49 kilograma čokolade, a hrvatska 64 – dakle za oko trećinu više. Ako znamo da su primanja u Hrvatskoj nominalno veća za oko tri četvrtine, ova razlika i ne izgleda toliko dramatična.

Očekivana posljedica ovakve situacije je i veliki broj ljudi u hrvatskim pograničnim područjima koji obavljaju svoj „šoping“ preko granice, u BiH.

Pogledajmo sada na istok. Plate u Srbiji nominalno su manje za otprilike 20%, ali i maloprodajne cijene robe široke potrošnje prate taj trend. Pivo, cigarete, kafa, deterdžent – unatoč inflaciji koja tamo nije zanemariva, sve je to i dalje za 15 do 20% jeftinije nego kod nas. Upravo zbog toga Srbi mogu sa svojim primanjima živjeti tek nešto lošije, a manja se razlika javlja tek kod pasti za zube. Srbijanska plata omogućuje kupovinu 293 tube, a naša 277, što čini razliku od 6%. U svim ostalim slučajevima, Srbija je u lošijoj poziciji i njezini građani imaju manju platežnu moć. Na primjer, ona je manja za 4% u slučaju piva ili čak za 20% kod čokolada.

Možemo dakle zaključiti da našim susjedima nije daleko bolje i lakše otići u kupovinu do najbližeg trgovačkog centra ili male trgovine u kvartu. Hrvati mjesečno zarade puno više, ali više i potroše na život, dok Srbi zarađuju nešto manje, ali i kupuju namirnice po nešto povoljnijim cijenama. Jedino će pušači u BiH s ovom analizom doći na svoje. Iako su cijene cigareta u zadnje vrijeme prilično narasle, većinom zbog državnih akciza, i dalje je naša zemlja pravo mjesto za zapaliti cigaretu. Ako vam se baš prohtije, možete cijelu platu dati za cigarete i pritom kupiti gotovo 350 kutija – dok će  Hrvati bez plate ostati na 310, a Srbi na 333 kutije.