Izdvojene novosti:
RSS
Maloprodajno tržište u Bosni i Hercegovini PDF Ispis E-mail
Autor GfK   
Srijeda, 31.08.2011.

 Maloprodaja je jedan od najdinamičnijih sektora svake ekonomije. Iako u manjoj mjeri i tržište BiH prati isti trend. Može se konstatirati da internacionalizacija, konsolidacija i koncentracija tržišta polako, ali sigurno postaju realnost i na maloprodajnom tržištu BiH.

Ono po čemu je to najočitije u ovom slučaju, a što se lijepo vidi i iz sljedećeg prikaza, je predominacija velikih tipova formata nad malima.

Ulaskom stranih igrača iz regije (Konzum, Mercator, Tuš) na tržište BiH došlo je do sve veće konsolidacije i na kraju i koncentracije tržišta. Domaći lanci morali su se prilagoditi novonastaloj situaciji. Općepoznato je da veliki igrači preferiraju velike formate i to je jedan od osnovnih razloga koji je utjecao na spomenute promjene na bh. tržištu.

Međutim, postoje još neki razlozi koji idu u prilog sve većem udjelu velikih formata; supermarketi i hipermarketi kao dijelovi velikih lanaca imaju veći manevarski prostor kada su u pitanju cijena i asortiman.

Iz prikaza je očito da udio modernih/ velikih formata kontinuirano raste od 2007. Ipak, minimarketi i tradicionalne prodavnice još uvijek igraju važnu ulogu na tržištu iako je njihov zbrojeni udio u 2010. pao ispod 50%.


Između ostalog, na porast udjela velikih formata, utjecala su i otvorenja više supermarketa upravo od 2007. pa do danas. Za sada najviše ih se otvorilo u toku 2009. Neki od regionalnih igrača na bh. tržištu  išli su metodom otvaranja svojih velikih formata, npr. Tuš, dok su drugi išli na preuzimanja manjih i već uhodanih lanaca.  Ova druga metoda karakteristična je za Konzum i Mercator.

Konzum, je preuzeo VF Komerc, Mališić, Dionu iz Širokog Brijega, Džananović i hipremarkete Aura te u  2009. objekte Toma i Supernove.

Mercator je slijedio isto s  Omegom i Gekomom u 2008. i  2010.


Delta Maxi preuzeo je Tropic dok su se DP i Ilma prvo udružili te neko vrijeme postojali pod zajedničkim imenom DP Ilma. Međutim od februara 2011. sve prodavnice djeluju pod imenom DP. 

Ove burne promjene na bh. tržištu, koje nije uvijek lako popratiti,  daju  do znanja da je 2010. godina bila stresna ne samo za male  nego i za vodeće igrače. Od 2008. do danas na prve tri pozicije se smjenjuju 3 - 4 vodeća igrača. Važno za naglasiti je da se među top 5 nalaze i strani regionalni lanci koji kroz vrijeme poboljšavaju svoju poziciju. To su im omogućile dobra organizacija kao i iskustvo s domicilnih tržišta.

Naime sva tri spomenuta regionalna igrača su u 2010. ostavila traga te uspjela povećati svoj udio na bh. tržištu. Trenutno je ekspanzija i povećani udio velikih formata nad malima najprisutniji u regiji Republika Srpska (hiper i supermarketi), slijede - Federacija BiH jugo-zapadna (supermarketi) te Federacija BiH središnja (hipermarketi). U isto vrijeme u Republici Srpskoj- istok mali i tradicionalni formati čvrsto drže svoju poziciju. 

Uzme  li se u obzir razvoj bh. tržišta u prošlih par godina, kao i iskustva zemalja iz regije, za očekivati je da će se koncentracija i konsolidacija tržišta nastaviti. Isto tako realno je pretpostaviti da će vodeći lanci na tržištu ojačati svoju poziciju te da će biti još strateških preuzimanja i povezivanja. Bosna i Hercegovina je posljednjih godina značajno napredovala, međutim, globalna kriza nije zaobišla ni njeno tržište. Iz tog razloga ostaje da vidimo  kojom brzinom i u kojoj mjeri će se gore navedeni scenarij razvijati.