Sezona bezalkoholnih pića je u toku. Kategorija koja se počela razvijati u 17. stoljeću, danas u BiH prodaje približno 350 miliona litara godišnje.

Historija bezalkoholnih osvježavajućih pića počinje u vrijeme kada je pronađena mineralna voda u prirodnim izvorima. Naučnici su tada brzo otkrili da je karbon dioksid „zaslužan“ za mjehuriće u prirodnoj mineralnoj vodi. U 17. stoljeću su se pojavila prva bezalkoholna osvježavajuća pića (negazirana) u prodaji. Bila je to mješavina vode i limunovog soka, zaslađena medom. Popularnost gaziranih pića u Americi počinje 1832. godine, kada je John Mathews izumio stroj za pravljenje gazirane vode. Ispijanje prirodne ili pak umjetne mineralne vode smatralo se zdravom navikom. Američki farmaceuti koji su prodavali mineralnu vodu, počeli su joj dodavati biljke sa ljekovitim svojstvima i raznim okusima. Neki historičari vjeruju da je doktor Philip Syng prvi napravio gazirano piće sa okusom1 807. godine.

Kupci su ubrzo htjeli nositi svoje „zdrave napitke“ sa sobom, te je tako počela da se razvija industrija flaširanih bezalkoholnih pića.

Pojam „robe široke potrošnje“ podrazumijeva veliku skupinu proizvoda u koje spadaju hrana, piće, proizvodi za kućnu i ličnu higijenu. Neke od tih kategorija koristi i kupuje većina domaćinstava (kao što su npr. sredstva za tuširanje), dok su neke kategorije zastupljene u nešto manjem broju domaćinstava.

Za  potrebe ove analize smo usporedili period od prva četiri mjeseca 2009. i 2010. godine.

U analiziranoj kategoriji sredstava za tuširanje, u periodu januar-april 2010. vs januar-april 2009., najveći količinski i vrijednosni udio ima Colgate-Palmolive, koji je zabilježio  porast svojih udjela u periodu januar-april 2010.

BDF je također zabilježio porast u oba udjela u navedenom periodu tekuće godine, dok su Henkel, Avon i Unilever zabilježili pad u obe posmatrane kategorije (količinski i vrijednosno).

Pagllieri i Oriflame su zabilježili blagi porast u oba udjela, dok su trgovačke marke (Private labels) zabilježile najznačajniji porast u analiziranom periodu tekuće godine. I u ovoj kategoriji se pokazuje trend prelaska na potrošnju marki iz manjih cjenovnih  kategorija.

Razgovaramo li o poslu, fudbalu, politici, receptima ili životnim prilikama, najčešće svoju trenutnu situaciju uspoređujemo s najbližim susjedima. Naravno da je u takvim razgovorima i razmišljanjima česta tema i kupovna moć. Sigurno ste se već više puta zapitali: žive li Hrvati bolje od Srba? A kako tu stoje građani Bosne i Hercegovine? Je li susjedova trava zaista zelenija?

Za početak, usporedit ćemo prosječne isplaćene neto plate u proljeće 2010. godine s onima u susjednim zemljama: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine izvještava o prosječnoj plati za mart od 798 KM, Republički zavod za statistiku Republike Srbije zabilježio je prosječnu platu od 33.463 dinara u maju, a hrvatski Državni zavod za statistiku u aprilu je iznio isti podatak u visini od 5.246 kuna. Pretvorimo li to u eure, usporedna tablica izgleda kako slijedi:
Uzimajući samo ove brojeve u obzir, mogli bismo zaključiti da se u Hrvatskoj živi bolje nego u Bosni i Hercegovini, a u Srbiji nešto lošije. No kako bismo dobili realniju sliku, pridružit ćemo ovim podacima i informacije prikupljene Nielsenovim panelom maloprodaje na tržištima Srbije, Hrvatske i BiH za odabrane kategorije proizvoda. Za primjer ćemo uzeti pivo, cigarete i čokoladu iz “luksuznog” segmenta, te kafu, paste za zube i deterdžente za odjeću iz “svakodnevne” košarice dobara. I bez gledanja u podatke jasno je da se cijene proizvoda u tim kategorijama prilično razlikuju od države do države. Pa koliko onda zapravo možemo kupiti svojom prosječnom platom?

Prošla 2009. godina bila je jedna od najtežih za industriju proizvoda lične higijene.  Tržišta Sjeverne Amerike i Zapadne Europe bili su lideri na tržištu proizvoda za ličnu higijenu sa svojim  tradicionalno visokokvalitetnim robama. Kada je  globalna recesija zavladala, postalo je jasno da se više ne možemo osloniti na ta tržišta. Potrošači su smanjili izdatke u kategorijama kao što su parfemi i premium kozmetika, i samim tim prodaja je znatno opala. 

Mnogi proizvođači sada prepoznaju mogućnosti za rast na  tržištima Azije i Latinske Amerike i bore se za svaki postotak  u prodaji.

Glavni zaključci:

• Veliki rast na tržištima zaštitio je  globalnu industriju proizvoda za ličnu higijenu do nekih granica. Međutim slabi pokazatelji  na nekoliko glavnih tržišta kao što su Japan i Amerika, oborili  su ukupnu globalnu vrijednost rasta do 4% u 2009.
• Potrošači kupuju jeftinije brandove  na uštrb  luksuznih brandova, alternativni brandovi koji su „prestiž za mase“ i premium kozmetika pretrpjeli su najteži udarac ekonomske krize, i taj pad u zaradi iznosi i do 0.4% u 2009.
• Osnovne  kategorije, sredstva za  tuširanje, oralna higijena zabilježile su bolju prodaju nego parfemi i boje za kosu koji su imali pad, jer je njihova potrošnja smanjena.
• Proizvodi za njegu beba pokazali su izdržljivost  tokom krize, sa globalnom vrijednosti od 7%. Kategorija je pokazala bolji rast u većini regija u 2008. – 2009. u poređenjem sa 2007. - 2008. Kategorija ostaje relativno niža u poređenju  sa ostalim.
• U odnosu na pojedina tržišta, Brazil i Kina su bili nadprosječno uspješni, sa  rastom vrijednosti od 15% u 2009. godini, porastom od 14% u odnosu na godinu prije. Kina je u 2009.  povećala vrijednost industrije proizvoda lične higijene za 1.7 milijardi dolara.
• Jedno od najvećih razočarenja u 2009. za ovu industriju bilo je tržište Istočne Europe. Ovaj region je prethodno imao veliki rast u vrijednosti od 11% tokom 2007. – 2008., ali je došlo do pada vrijednosti na samo  4% u periodu 2008. - 2009.
• Nade za oporavak su vidne u  regijama Latinske Amerike i Pacifičke Azije, koja se  ozbiljno približava tržištu Zapadne Europe, i moguće je da postane najjači globalni region u 2014.
• Proizvodi za njegu lica će biti najdinamičniji i najjači sektor zbog porasta u prodaji u Pacifičkoj Aziji, dok proizvodi za njegu kose, parfemi i boje za kosu će doprinijeti apsolutnoj vrijednosti globalnog rasta u periodu 2009. - 2014.
  
  Opširnije...

Značaj uložaka i tampona u životima žena je veći nego što bi mnogi pomislili. Ko su lideri u ovoj kategoriji na svjetskom tržištu, a kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini?

Proizvodi koji se u velikoj mjeri vežu za slobodu žene su ulošci i tamponi. Ako se vratimo u prošlost, shvatit ćemo zašto je to tako. Period razvoja uložaka i tampona počinje upravo u vrijeme koje je označilo velike promjene u životnom stilu žene. Iako se prvi oblici uložaka javljaju već u 19. stoljeću, tek 40-tih godina postaju popularni i lako dostupni ženama.