| Violeta postala regionalni lider |
|
|
|
| Autor Mirjana Vasić |
| Nedjelja, 26.06.2011. |
|
U Sv. Heleni u Hrvatskoj 20. aprila ove godine bosanskohercegovačka kompanija Violeta otvorila je pogon koji vrijedi 12 miliona eura. Ovaj pogon otvorio je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović. To je prvi put da neka bh. kompanija u inostranstvu ozbiljnije investira. Violetu kao partnera već su prepoznali brojni trgovački lanci u Hrvatskoj poput Konzuma, Metroa, Plodina i Kauflanda. Oni su i prije sarađivali s Violetom, koja za neke od njih radi i trgovačke robne marke, a potpisan je i sporazum s Mercatorom u Sloveniji zahvaljujući kojem će Violetini proizvodi i na šire regionalno tržište. Čelnik grupacije s više od 700 zaposlenika, koji u BiH slovi kao jedan od najbogatijih Hercegovaca Petar Ćorluka za IN STORE magazin, kaže kako mu je cilj postati regionalni lider na tržištu premium proizvoda. Na hrvatskom tržištu Violeta računa otprilike na 30 posto udjela u prve dvije godine, a poslije i više, s obzirom na to da bi u Livnu iduće godine trebala početi raditi i njegova treća investicija "teška" 50 miliona eura za proizvodnju sirove celuloze za Violetine tvornice. Kako bi se ispitali potencijali zapadnoeuropskog tržišta, početkom godine otvorena je i kompanija u Sloveniji, a u toku su pregovori i za ulazak Violete na srpsko, mađarsko i austrijsko tržište, koji bi trebali multiplicirati sadašnju proizvodnju najpoznatijeg bosanskohercegovačkog branda. Za IN STORE magazin direktor i vlasnik Violete Petar Ćorluka govori o kompaniji od samog osnivanja pa do danas. Od kada posluje kompanija Violeta? ĆORLUKA: Godine 1990. otvoren je Prodex, kompanija koja se bavila trgovinom hranom i kućnim potrepštinama, odnosno uvozom i izvozom. Iako je takav koncept poslovanja bio uspješan, relativno rano smo shvatili da je ključ uspjeha u proizvodnji i tako je uložen kapital u Violetu. Brand je lansiran 2002. i uskoro proslavljamo prvu deceniju poslovanja. Šta je u centru vaše poslovne filozofije? ĆORLUKA: Biti drugačiji i neprekidno se okretati inovacijama. Za uspjeh je neophodno ulagati u nove proizvodne tehnologije i, na prvom mjestu, ljude. Biti bolji od konkurencije možete jedino uz pomoć vrhunski educiranog i motiviranog tima, svjesnog da samo puno rada, zapravo puno kvalitetnog rada može napraviti razliku i diferencirati nas od konkurentskih proizvoda. Takav je tim, uz dobrog trenera, u svim uvjetima i svim vremenima pobjednički. Nikada nikoga nismo kopirali i nastojali smo u svemu biti originalni, što se do sada pokazalo ispravnom poslovnom filozofijom, jer smo većinu zacrtanih ciljeva do sada već i ostvarili. Osim proizvodnje, djelatnost kompanije Violeta usmjerena je i na uvoz i distribuciju. Kako ste se opredijelili za ovaj koncept poslovanja? ĆORLUKA: Prije pokretanja proizvodnje, kompanija se uspješno bavila upravo uvozom i distribucijom. Iako sam u jednom trenutku procijenio da je, zbog priliva zdravog kapitala i dobrog pozicioniranje na tržištu, neophodno pokrenuti vlastitu proizvodnju, to nije podrazumijevalo prekidanje dotadašnjeg uspješnog posla distribucije. Koncept za sada izvrsno funkcionira, Violeta holding se bavi proizvodnjom, uvozom, distribucijom i prijevozom te je na svim poljima podjednako uspješna. Pored Violete, koje još proizvode distribuirate? ĆORLUKA: Od brandova u distribuciji svakako izdvajam Ferrero, Barillu, mesnu industriju PIK, Paladin i odnedavno Johnson SC. Zašto ste se odlučili baviti upravo ovim biznisom? ĆORLUKA: Iako sam po vokaciji pravnik, skloniji sam komercijalnim poslovima. Dugo sam se bavio trgovinom i imao sam dovoljno prilika i vremena jasno sagledati stanje na tržištu. Higijenskim potrepštinama se nisam slučajno počeo baviti. Shvatio sam da se tu radi o visokoobrtnoj robi koja ne ostaje dugo na policama i koja je neophodna bez obzira na na sociološke ili ekonomske trendove tržišta, što se do sada pokazalo ispravnim zaključkom. Imate širok asortiman proizvoda. Koji je proizvod najprodavaniji? ĆORLUKA: Best seller kompanije su u svakom slučaju toaletni papir i kuhinjski brisači, koji su izvrsno prihvaćeni na tržištu od samog početka. Pratili smo sve reakcije tržišta neprekidnim istraživanjima i unaprijedili proizvode, kreirajući ih prema željama naših kupaca. U ovom trenutku u tom segmentu držimo preko 50 posto tržišta. Tu su i pelene koje smo počeli proizvoditi prije pet godina i do danas prodali 300 miliona komada, a godišnje se ukupno potroši oko 35 miliona Violetinih proizvoda. Kako postižete konkurentsku cijenu Violetinih proizvoda? ĆORLUKA: U našim je proizvodnim pogonima postignuta maksimalna efikasnost uz najmodernije tehnologije. Toaletni papir i kuhinjski brisači su jeftinija roba većeg volumena i postoje pravila za isplativost njihove distribucije. Upravo to je bio jedan od razloga otvaranja tvornice u Hrvatskoj. U početku smo investirali u velika skladišta širom BiH, a sada investicije širimo i na nove proizvodne pogone čijim radom u budućnosti smanjujemo troškove i postižemo konkurentnu tržišnu cijenu. U ovom trenutku, u Hrvatskoj proizvodimo toaletni papir i kuhinjske brisače, a u BiH, pored toalet papira i brisača, i skuplju robu za koju ovo pravilo ne vrijedi – pelene, uloške i vlažne maramice. Da li planirate uvođenje novih proizvoda na naše tržište? Koji su to proizvodi? ĆORLUKA: U dogledno vrijeme na tržištu će se naći tekući i tvrdi sapuni iz Violete. Radimo na posljednjoj fazi dizajna i ovi će proizvodi na tržištu biti vrlo brzo. Njima zaokružujemo asortiman Violete kao kompletne ponude kvalitetnih higijenskih proizvoda. Mi stalno radimo na proširenju asortimana i poboljšanju dizajna, ali strogo vodeći računa o kvaliteti proizvoda, tako da naša istraživanja i ispitivanja traju od dvije do tri godine prije početka proizvodnje. Kako gledate na konkurente koji na polici zauzimaju značajan dio? ĆORLUKA: Konkurencija, i to ona kvalitetna, je u svakom slučaju dobrodošla. To nas potiče da budemo bolji i tržištu neprekidno i aktivno nudimo bolju kvalitetu i širi asortiman. Koji su vaši ciljevi kada je distribucija u pitanju? ĆORLUKA: Naš cilj je uvijek isti – imati zadovoljne kupce. Distribucija robu mora dostaviti kupcu unutar 24 sata, što je prvi preduvjet za dobro pozicioniranu robu. Cilj distribucije je i racionalizacija troškova, što se postiže pažljivim planiranjem distribucijskih kanala. Kakav je ambijent za poslovanje u BiH? ĆORLUKA: Malo je olakotnih okolnosti koje bi bh. proizvođačima i investitorima išle na ruku, iako je u posljednje vrijeme situacija bolja u odnosu na period kada smo tek počinjali s poslovanjem. Postoje neke nelogičnosti, poput cijene energenata koji su neophodni za pokretanje proizvodnje. Struja je kod nas skuplja nego u okruženju, iako imamo najbolje europske resurse i prirodne potencijale za proizvodnju električne energije. Važno je naglasiti da jedino stabilan i uspješan poslodavac može doprinijeti ozdravljenju državne ekonomije. S druge strane, gospodarski je progres uvjetovan stabilnošću pravnog sustava. Da li je recesija utjecala na vaše poslovanje? ĆORLUKA: U krizu smo ušli financijski stabilni i od samog početka recesije smo bili svjesni ekonomski zahtjevnih vremena koja su pred nama. Spremnost za takvu situaciju nam je čak omogućila i ekspanziju u posljednje dvije godine i sa sigurnošću tvrdim da ćemo iz recesijskog perioda izaći s većim volumenom prodaje, jače pozicionirani na tržištu i sa više uposlenih. Smatrate li da se zbog recesije potrošači okreću cjenovno nižim proizvodima? ĆORLUKA: Da, svakako. Neophodno je kreirati portfolio proizvoda različitih cjenovnih kategorija. Otvorili ste i tvornicu u Zagrebu. Šta za Violetu znači ova investicija i koji je kapacitet tvornice? ĆORLUKA: Tvornica u Sv. Heleni je još jedan korak u strateškom planu Violete. Ovim smo definitivno postali regionalni lider u industriji higijenskih proizvoda, a sada smo spremni i za ulazak na tržište EU. Kapacitet tvornice je 25 kamiona robe dnevno, dakle oko 600 paleta. Predviđeni godišnji kapacitet je oko 15 tisuća tona papira na godinu. S pokretanjem tvornice računamo na preuzimanje oko 30 posto tržišta Hrvatske u narednom periodu. Oko 50% robe proizvedene u Hrvatskoj je namijenjeno tom tržištu, a ostalih 50 posto izvozu u zemlje EU. Gdje nabavljate sirovine za proizvodnju? ĆORLUKA: Sirovine se uvoze putem burzovne ponude od zemalja iz Europske unije, najčešće iz Italije, Francuske i Njemačke, te dijelom iz Sjeverne Amerike. Da li već sada možete dati sliku tržišta u Hrvatskoj? ĆORLUKA: Violeta je sa početnih 6 do 7 posto u vrlo kratkom roku dosegla planirane ciljeve, čak puno brže od predviđenih rokova. Očekujemo daljnju ubrzanu ekspanziju. Istraživanja pokazuju da smo već sada i u Hrvatskoj postali jedan od vodećih brandova u higijenskom asortimanu. Obzirom da vam je cilj biti lider u regionu, planirate li nove investicije? ĆORLUKA: Neprekidno vršimo različita istraživanja potencijala tržišta i terena. U trenutku kada zaključimo da postoji isplativost, spremni smo ulagati u takve projekte. Kakva je vaša saradnja sa trgovačkim centrima? ĆORLUKA: Sa većinom centara imamo korektne odnose. U ovom smo trenutku prisutni u skoro svim manjim i velikim prodajnim mjestima. U idućoj godini u Livnu planirate novu veliku investiciju. O čemu se radi? ĆORLUKA: U Livnu namjeravamo investirati u tvornicu koja će proizvoditi papir iz celuloze. Obzirom da ovog trenutka uvozimo velike količine papira, izgradnja tvornice će nam omogućiti vlastitu proizvodnju uvozom jedino celuloze iz Južne Amerike. Radom će tvornica generirati i višak toplotne energije, koji imamo namjeru preusmjeriti i u drugoj fazi izgraditi plastenike za uzgoj povrća, koji će se zagrijavati viškom energije iz tvornice, a u sljedećoj etapi će se povrće prerađivati i pakovati. Takvom diversifikacijom portfolia u fazama namjeravamo zaposliti još 240 ljudi. Ukupna investicija je oko 50 miliona eura. Kakav je potencijal zapadnoeuropskog tržišta? ĆORLUKA: Veliki, u svakom slučaju. Spremni smo za ulazak na to tržište i sigurni smo da ćemo tamo biti dobro primljeni. |
| Ažurirano Nedjelja, 26.06.2011. |






„Tvornica u Sv. Heleni je još jedan korak u strateškom planu Violete. Ovim smo definitivno postali regionalni lider u industriji higijenskih proizvoda, a sada smo spremni i za ulazak na tržište EU.“