Skupina Perutnina Ptuj je međunarodna skupina preduzeća. Uspješno se širi i učvršćuje svoju poziciju na tržištima zemalja EU, tržištima bivše Jugoslavije i drugim tržištima što predstavlja zavidan rast i čvrstu socijalnu sigurnost za više od 3.600 zaposlenih i 500 kooperanata.

U Skupini Perutnina Ptuj danas je 18 preduzeća u šest država: Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Rumuniji i Austriji. To je dobra osnova za ispunjenje poslanstva, vizije i ciljeva Skupine.

Osnovni cilj je priprema prirodne, zdrave i ukusne hrane. Kao odgovorni pojedinci i preduzeće, postavljaju  najviše standarde kvalitete, sljedivosti, sigurnosti i ekologije.
Odlikuje ih predanost savršenstvu. Glavni cilj je da do 2013. godine postanu najznačajniji proizvođač peradarskog mesa i proizvoda od mesa peradi srednje i jugoistočne Europe.

O poslovanju, uspjesima i budućim planovima za IN STORE magazin govorio je direktor kompanije Perutnina Ptuj BH d.o.o., Mladen Andrić.

Poslujete dugi niz godina na našem tržištu, prema Vašem mišljenju i rezultatima koje postižete da li je investicija u pokretanje proizvodnje u BiH bila ispravna odluka?

ANDRIĆ: Svakako su, percepcija bh. potrošača i prisutnost Perutnine Ptuj u posljednjih nekoliko decenija, ključni aspekti kod odluke za investiciju i pokretanje proizvodnje u BiH. Komuniciranje sa tržištem, te prilagodba asortimana i proizvoda su naišle na izuzetno pozitivne reakcije potrošača i ujedno potpunu validizaciju uspostavljanja proizvodnje u BiH. U takvom ambijentu, svakako održavamo ekonomsku opravdanost investicije uz osnovnu zadaću servisiranje potrošača visokim kvalitetom, vrhunskom sigurnošću i zdravom hranom.

Perutnina danas, koja je njena pozicija na bh. tržištu?

ANDRIĆ: Danas smo generalno gledano lider, svakako u kontekstu pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa.

Opslužujemo više od trećine potreba tržišta, sa različitim dimenzijama po kategorijama. Segment salama od pilećeg mesa je najznačajniji, a posebno naš najjači i najkvalitetniji brand Poli. U pojedinim segmentima još uvijek smo nedovoljno prisutni, ali svakako proces implementacije asortimana te uvođenjem novih proizvoda, uspostavljat ćemo nove više standarde u smislu kvaliteta, ukusa i inovativnosti, pa samim tim, vjerujem i potpuni status lidera u cijeloj kategoriji.

Sudeći prema vašim iskustvima šta je to što stvara najveće probleme domaćim proizvođačima?

ANDRIĆ: Vrlo lagan pristup uvoznim prerađevinama, a posebno iz zemalja okruženja je jedan od problema.

S druge strane, nama je izuzetno teško izvoziti, iako je on na prvi pogled bez barijera.

Prehrambena industrija je jedna od najznačajnijih za razvoj BiH, a posebno mesna industrija, te stoga bi ambijent za njen razvoj trebao biti bolji, te podržan svim standardima koji vrijede za iste.

Da li u lokalnoj zajednici nailazite na razumijevanje i pomoć?

ANDRIĆ: Naša mesna industrija se nalazi u Brezi, te u kontekstu lokalne zajednice imamo samo pohvale.

Kontinurano zapošljavamo nove radnike, te učestvujemo u svakodnevnom životu lokalne zajednice, što mislim da se od nas i očekuje. Saradnja je na zavidnom nivou, po mojoj ocjeni korektna i konstruktivna, bolje rečeno upravo onako kako bi trebalo biti i nadam se da će takva biti i u budućnosti.

Kakva je perspektiva mesnoprerađivačke industrije u BiH?

ANDRIĆ: Kako sam već naveo, mislim da su mogućnosti velike i da je taj vid industrije ozbiljan segment u razvoju BiH. Imamo visok kvalitet svih vrsta mesa, potvrđen i u širim razmjerama, dosta autohtonih proizvoda na bazi mesa, što bi svakako mogli puno bolje iskoristiti.

Također je jasno da se kroz ovu vrstu proizvodnje posljedično razvija i poljoprivredna proizvodnja, što uz sistemski pristup i podršku može biti vrlo ozbiljan segment bh. privrede.

Kako najbrže do potrošača tj. na koje ste kanale prodaje stavili težište?

ANDRIĆ: Obzirom na specifičnost robe, kao i jedan od osnova naše misije, a to je kvalitet i sigurnost hrane, prilično su ograničeni kanali prodaje.

Definitivno su sistemski organizirane trgovine najadekvatnije opremljeni rashladnim uređajima pa su nam isti i primarni target. Svakako sarađujemo i sa tradicionalnim trgovinama i HoReCa sektorom tamo gdje konstatujemo da je upravljanje režimskim robama na adekvatnom nivou.

Da li razvijate vlastitu maloprodajnu mrežu?

ANDRIĆ: Maloprodajna mreža postoji i svakako je neizbježna u primjeru takozvane žive proizvodnje. Pošto su to specijalizirane prodavnice, definitivno su nam jedini portal za prezentiranje cjelokupnog asortimana jer realno kod trgovaca je to neizvodljivo.

Drugim primjerom vrlo je teško uskladiti dnevnu proizvodnju sa tržišnim potrebama pa je maloprodajni sektor u tom pravcu korektivni segment.

Da li to znači da ste primat u plasmanu svojih proizvoda dali maloprodajnim objektima koji nisu u vašem vlasništvu i velikim trgovinskim lancima?

ANDRIĆ: Definitivno, prodaja kroz vlastiti kanal je ispod 10 posto ukupne realizacije, što i ukazuje na našu strategiju za tretiranje tržišta. Disperzija u kontekstu formata kupaca je svakako posebna tema i ima svoje karakteristike, pa je odnos u udjelima u prodaji između tradicionalne i moderne trgovine ovisan od dijela države i raspleta u odnosima snaga. Uz konstantno praćenje i naša poslovna politika u ovom segmentu se kontinuirano mijenja i prilagođava.

Da li ste zadovoljni saradnjom sa prodajnim lancima?

ANDRIĆ: Situacija je šarolika, tj. od primjera do primjera. Generalno gledano zadovoljni jesmo i svjesni i njihovih problema u većini slučajeva sinergično djelujemo. Postoji još par primjera gdje nismo prepoznati kao partneri, iako ostavljamo opciju da smo možda subjektivni. Svakako ambijent u tom segmentu je kontinuirano bolji iako postoji još mnogo prostora za unapređenje.

Da li ste zadovoljni kvalitetom tradicionalnih radnji u BiH kada je riječ o plasmanu vaših proizvoda?

ANDRIĆ: Mi smo nažalost prisiljeni da dodatno gradiramo partnere iz ovog segmenta, zbog specifičnosti robe koju distribuiramo.

Podređeni sigurnosti proizvoda koji su u cjelosti režimske robe, ne uspostavljamo saradnju u primjerima gdje režimski tretman nije adekvatan.

Svakako nam je ozbiljan dio ovog segmenta tim pristupom oštećen, što je po ekonomskim parametrima štetno, ali to prihvatamo, jer je to politika kuće i kriterij na kojem ćemo istrajat.

Kako ocjenjujete uslove poslovanja na tržištu kada je riječ o konkurenciji?

ANDRIĆ: Situacija je iz dana u dan bolja. Očekujemo još neke blage promjene, koje će nas dovesti do ambijenta zdrave konkurencije, te period pripreme za spremnost na dolazak velikih proizvođača, što će se zasigurno u budućnosti i desiti.

Planovi za budućnost, razvoja kompanije i brandova Perutnine Ptuj?

ANDRIĆ: U budućnosti ćemo raditi na razvoju više procesa, koje se ogledaju u podizanju efikasnosti u distribuciji i tretiranju tržišta, proširenju asortimana, inovativnosti kod novih proizvoda, te aktivnosti oko izvoza, uz kontinuirano osluškivanje zahtjeva potrošača...

Kvalitet, tradiciju i znanje smo dobili, a ono na šta sam posebno ponosan je činjenica da imamo i adekvatne kadrove koji sve to efektno i realiziraju, kako u proizvodnom tako i u prodajnom segmentu. Mogućnosti za razvoj ima mnogo, te uz poboljšanje poslovnog ambijenta, definitivno će se otvarati i druge mogućnosti.

Vi kao menadžer sigurno imate planove i želje, šta je to što je u profesionalnom smislu ostala Vaša neostvarena želja?

ANDRIĆ: Nemam ništa posebno za izdvojiti, u biti radim posao koji volim i dobro se osjećam u tom ambijentu, bez obzira što je ponekad jako teško i komplikovano.

Ono što u ovom trenutku poslovno najviše želim jeste da osiguram kvalitetan i kontinuiran izvoz, jer sam uvjeren da postoje mogućnosti te da je to i za kompaniju Perutnina Ptuj BH d.o.o., kao i za državu BiH jako bitan korak u perspektivi.

Šta Vas čini sretnim u privatnom životu?

ANDRIĆ: Porodica, iskreni prijatelji, tenis i moja dva psa!

Sljedeća godina je sigurno još jedan poslovni izazov. Da li će kriza koju najavljuju zahvatiti i naše tržište ili će se desiti suprotno?

ANDRIĆ: Po mom mišljenju, kriza se neće značajno osjetiti, samo će dugoročno usporiti oporavak ekonomije, iako je veći problem loš poslovni ambijent koji nam uskraćuje strane investicije i pristup novcu sa realnim kamatnim stopama.

Krizom su mnoge zemlje izgubile izvozna tržišta, a pretpostavka je da slični problemi slijede i nama. Ulaskom Hrvatske u EU mi gubimo njihovo tržište.

Trebamo se okrenuti Bosni i Hercegovini jer tu imamo mnogo prostora za razvoj, zbog deficita koji je prisutan u svim segmentima.

Vaši planovi za 2012. godinu?

ANDRIĆ: Iako ambijent ne obećava, planiramo rast proizvodnje. Na određeni način je ova situacija izazov, i u tom pravcu imamo ideje i koncepte kako naprijed, kao i tim koji je fleksibilan, ambiciozan i uporan. Prilagodit ćemo se situaciji, artiklima kao i organizaciji, te smo uvjereni u pozitivan ishod.