„Recesija nije ostavila nikakav vidljiv trag na naše poslovanje, već naprotiv krizu smo iskoristili kao našu šansu što najbolje pokazuju naši rezultati.“ – Rusmir Hrvić, direktor AS d.o.o. Jelah

Kompanija AS d.o.o. Jelah osnovana je 1995. godine. Od osnivanja pa do danas ostvarila je zapažene rezultate. Njena osnovna djelatnost je trgovina na veliko i malo robama široke potrošnje, a činjenica da u prodajnom asortimanu ima više od 5000 artikala koji su plasirani na naše tržište, tržište u regionu, EU i Americi sa godišnjim prometom većim od 76 miliona KM govori o tome koliko je AS d.o.o. Jelah ozbiljan igrač na tržištu. Osim trgovine AS d.o.o. Jelah bavi se i proizvodnjom. Danas su sudeći prema posljednjim istraživanjima nezavisne istraživačke kuće GFK u segmetnu tvrdih keksova preduzeće koje sa svojim brandovima Master i Kent zauzima prvo mjesto ispred Kraša, Bambija, Klasa i ostalih proizvođača.

Na koji način ste organizovali poslovanje?

Hrvić: Društvo djeluje u dva profitna centra i to trgovački sektor i proizvodni sektor. Trgovački profitni cenatar se dijeli na trgovinu na veliko i trgovinu na malo. Trgovački profitni centar ima svoje prodajne centre u Jelahu, Cazinu, Maglaju, Zavidovićima, Sarajevu i Mostaru.

Danas iz tih centara snabdjevamo više od 2000 kupaca širom BiH. Maloprodajna mreža ima osam prodajnih jedinica koje su locirane na području općine Tešanj. Sjedište društva se nalazi u Jelahu-Tešanj, u savremenom poslovnom objektu površine 10000 m2, u kome su objedinjeni uprava društva, proizvodnja keksa i centralni distribucijski centar.

U Ze-do kantonu ste vodeći trgovac. Čemu najviše dugujete ovaj uspjeh?

Hrvić: Da, AS Jelah je relativno mlado preduzeće, a postalo je vodeći trgovac u ovom regionu sa godišnjim prometom više od 76.000.000 KM, sa respektabilnim organizacijskim i tehničko-tehnološkim ustrojstvom. Od samog osnivanja društva ukupan promet se povećavao u prosjeku 20 posto godišnje. Smatram da ovaj uspjeh možemo zahvaliti tome što smo slijepo pratili svoju misiju i dosljedno implementirali strategiju u sektoru trgovine.

Za čitaoce IN STORE okvirno predstavite Vašu strategiju za naredni period.

Hrvić: AS Jelah u narednih pet godina vidimo kao jednog od pet najvećih proizvođača konditorskih proizvoda u Jugoistočnoj Europi. Intenzivno vodimo aktivnosti na poboljšanju kvaliteta proizvoda. Također, povećavamo fizički obim postojećeg proizvodnog programa uz proširenje proizvodnih kapaciteta u proizvodnji, distribuciji i logistici. Pored toga što imamo veliki asortiman proizvoda i dalje planiramo da uvodimo nove proizvode, zapošljavamo stručne, kvalificirane i kompetentne mlade ljude. Intenziviranje saradnje sa naučnim i stručnim institucijama u zemlji i inozemstvu u oblasti prehrambene tehnologije i marketinga također je jedan od naših ciljeva. Planiramo dodatno ojačati prodajnu mrežu i marketing funkciju kako na domaćem tako i na ino tržištu, permanentno vršiti promociju, ekonomsku propagandu, nuditi konkurentne cijene i kvalitetan proizvod na tržištu. Planiramo i dalje pratiti aktivnosti konkurencije na tržištu i stalno preuzimati inicijativu na tržištu ponude i tražnje proizvoda iz okvira djelatnosti. Već posjedujemo certifikate koji garantuju kvalitet, ali imamo u planu uspostaviti sisteme upravljanja kvalitetom po svim međunarodnim standardima.

Koliko je globalna ekonomska kriza utjecala na Vaše poslovanje?

Hrvić: Ekonomska kriza, sa velikim zadovoljstvom možemo reći, nije nešto posebno poremetila naše poslovanje. Malih padova u prodaji je bilo, ali to je trajalo veoma kratko, nakon čega se sve ponovo vratilo u prvobitno stanje. Definitivno možemo reći, da ova kriza nije ostavila nikakav vidljiv trag na naše poslovanje već naprotiv krizu smo iskoristili kao našu šansu što najbolje pokazuju naši rezultati.

Osim trgovine odlučili ste se i za proizvodnju, koji je to bio prvi proizvod koji je izašao iz Vaših pogona?

Hrvić: Društvo je odlučilo da svoju djelatnost proširi i na područje proizvodnje. Počeli smo sa jednostavnim oblikom proizvodnje i to proizvodnjom šećer kocke, mljevene kafe i pakovanje zrnaste i praškaste robe. Za pokretanje vlastite proizvodnje društvu je posebno važan oslonac bila već izgrađena veleprodajna distributivna mreža kao i vlastite maloprodaje. Postignuti rezultati su bili znatno iznad očekivanja tako da smo se odlučili za nove investicije u proizvodnju.

Sa velikim zadovoljstvom možemo reći, da ekonomska kriza nije nešto posebno poremetila naše poslovanje. Malih padova u prodaji je bilo, ali to je trajalo veoma kratko, nakon čega se sve ponovo vratilo u prvobitno stanje. Definitivno možemo reći, da ova kriza nije ostavila nikakav vidljiv trag na naše poslovanje već naprotiv krizu smo iskoristili kao našu šansu što najbolje pokazuju naši rezultati.

Nakon ovog uslijedili su novi, ozbiljniji projekti poput proizvodnje keksa. Zašto ste se odlučili baš za ovaj proizvod?

Hrvić: Nakon početnih i zaista pozitivnih iskustava sa vlastitom proizvodnjom društvo je bilo spremno pokrenuti i zahtjevnije i izazovnije projekte na području proizvodnje hrane. Praćenjem ponude i potražnje na tržištu uočene su velike mogućnosti u području proizvodnje keksa. Naime, potražnja za ovim proizvodima bilježi stalni porast tokom nekoliko posljednjih godina što je u neposrednoj korelaciji sa porastom kupovne moći stanovništva.

Koliko rezultati istraživanja tržišta imaju udjela u Vašem poslovnom odlučivanju?

Hrvić: Rezultati istraživanja igraju veliku ulogu prilikom donošenja poslovnih odluka. Nakon provedenih analiza prodaje putem vlastitih prodajnih objekata u zadnjih nekoliko godina, te prikupljanja informacija o proizvođačima i uvoznicima keksa i sagledavanja njihovih potencijala i nedostataka zaključeno da je upravo proizvodnja keksa područje u kome će privredno društvo AS, iskorištavajući svoj tržišni potencijal, na pravi način odgovoriti na poticaje sa tržišta. Stoga je Uprava društva odlučila da se pokrene projekat proizvodnje keksa.

Predstavite proizvodni asortiman koji proizvodite u tvornici keksa.

Hrvić: Sagledavanjem tržišnih mogućnosti određeni su kapaciteti neophodni za proizvodnju, a na osnovu toga utvrđene osnovne karakteristike cjelokupne investicije. Proizvodni asortiman čini nekoliko proizvoda i to: Petit beurre, Sendvič keks, Štrudla keks, Napolitanke, Milkent čokolade, i Milkent krem namaz, Master začin, Imperijal kocka i Gracia kafa.

Kolika je vrijednost ove investicije?

Hrvić: Inicijalna vrijednost investicije iznosi 7.000.000 KM, a uključuje nabavku zemljišta, izgradnju proizvodno-skladišnog objekta i nabavku opreme za proizvodnju.

U julu 2007. kupili ste tada Vašeg najvećeg konkurenta KENT. Da li ste danas zadovoljni postignutim rezultatima?

Hrvić: Da, u julu 2007. godine uspješno smo izvršili kupovinu tada našeg najvećeg konkurenta na tržištu, tvornicu keksa i vafla „KENT“ Visoko. Ova tvornica je imala 100 posto strani kapital. Kupovinom ove kompanije udvostručili smo svoje kapacitete, pridobili veliki udio na tržištu sa već tada prepoznatljivim brandovima Kent. Danas smo sudeći prema posljednjim istraživanjima nezavisne istraživačke kuće GFK u segmetnu tvrdih keksova preduzeće koje sa svojim brandovima Master i Kent zauzima prvo mjesto ispred Kraša, Bambija, Klasa i ostalih proizvođača. Današnja proizvodnja keksa iznosi preko 600 tona, a proizvodnja kocke, pakovanje zrnaste robe, pakovanje praškaste robe i prerada kafe prelazi 700 tona mjesečno što zajedno znači da ćemo ove godine preći proizvodnju od 15.000 tona gotovih proizvoda.

Da li ste plasirali svoje proizvode na inostrano tržište?

Hrvić: Od ukupne proizvodnje keksa 25 posto plasiramo naše proizvode na ino tržišta uglavnom u zemlje regiona i Ameriku. U novembru smo potpisali ugovor sa distributerskom kućom iz Njemačke za distribuciju naših gotovih proizvoda za Europsku uniju. Najznačajnije izvozno tržište nam je tržište Hrvatske gdje smo se uspjeli pozicionirati u većini velikih trgovačkih lanaca. Jedan od ciljeva preduzeća je da dosegnemo izvoz preko 40 posto od ukupne proizvodnje gotovih proizvoda.

Vaše mišljenje o tržištu roba široke potrošnje u BiH?

Hrvić: Tržište BiH je trenutno veoma nestabilno. Iz dana u dan na tržištu se pojavljuje veliki broj jeftinih uvezenih artikala, koji naravno opet najviše zadaju probleme domaćim proizvođačima, te im ostavljaju sve manje prostora u tržišnoj utakmici.

Prošle godine investirali ste i u proizvodnju Vafla? Smatrate li da je ova investicija bila ispravna odluka u vrijeme ekonomske krize?

Hrvić: Da, bila je to ispravna odluka. Nabavili smo najsavremeniju opremu kapaciteta 250 tona mjesečno i izgradili novi savremeni objekat površine 3500 m2. Napravili smo bum na tržištu keksa. Proizveli smo keks visoke kvalitete, a veoma niske cijene. Naše analize, i sama prodaja proizvoda kako na domaćem, tako i na ino tržištu dokazuju opravdanost ove investicije.

Posjedujete li standarde koji garantuju kvalitet ovih proizvoda?

Hrvić: U decembru 2008. godini smo uspješno završili fazu certificiranja preduzeća za ISO standard 9001:2008 od strane Švicarke certifikacijske kuće SGS. Sve to govori o tome koliko ozbiljno pristupamo proizvodnji roba široke potrošnje i koliko smo odgovorni prema našim potrošačima.

Dobili ste brojna priznanja za Vaše poslovanje. Koja priznanja izdvajate kao krunu Vašeg poslovanja?

Hrvić: Potvrda značajnih poslovnih rezultatat na području Bosne i Hercegovine jeste i nekoliko godina uzastopno svrstavanje AS-a među sto najuspješnijih preduzeća u Bosni i Hercegovini. Poslovne novine 2008. godine su AS Jelah stavili na 33. mjesto na listi od stotinu najvećih firmi u Bosni i Hercegovini. Pored toga tu je i nama veoma značajno priznanje od strane Udruženja privrednika Biznis centar Jelah-Tešanj proglašeni smo za najbolje preduzeće u 2009. godini na području općine Tešanj. Pored svih poslovnih aktivnosti preduzeće je i društveno odgovorno i postalo je prepoznatljivo po svojim aktivnostima u sponzorisanju sportskih, kulturnih, humanitarnih i drugih aktivnosti koje se sprovode na području općine Tešanj i cijele BiH.

Koliko imate zaposlenih?

Hrvić: Društvo trenutno ima 320 zaposlenika sa tendencijom upošljavanja mladih visokoobrazovanih kadrova. U tom smislu preduzeće zapošljava 12 diplomiranih ekonomista, pravnika i inžinjera tehnologije, a koji su zaposleni na rukovodećim mjestima u preduzeću. Prosječna starost zaposlenika je ispod 35 godina.

Od ukupne proizvodnje keksa 25 posto naše proizvode plasiramo na ino tržišta uglavnom u zemlje regiona i Ameriku. U novembru smo potpisali ugovor sa distributerskom kućom iz Njemačke za distribuciju naših gotovih proizvoda za Europsku uniju. Najznačajnije izvozno tržište nam je tržište Hrvatske gdje smo se uspjeli pozicionirati u većini velikih trgovačkih lanaca. Jedan od ciljeva preduzeća je do dosegnemo izvoz preko 40 posto od ukupne proizvodnje gotovih proizvoda.

Koliko radite na edukaciji i usavršavanju ljudskih resursa?

Hrvić: Kontinuirano ulažemo u usavršavanje zaposlenika, putem stalnih edukacija o radu, raznih seminara itd. Dakle, veliki dio pažnje se poklanja mladim snagama, te njihovom stalnom usavršavanju.

Kakvi su Vaši planovi do kraja godine?

Hrvić: Naši planovi do kraja godine su: pokušati se što bolje izboriti u ovoj tržišnoj utakmici na tržištu BiH, te naravno pokušati povećati izvoz robe do 10 posto kako u zemlje regiona, tako i u zemlje EU.

“Presudan element za uspjeh na tržištu je vrhunska kvaliteta proizvoda, a mi to uistinu posjedujemo i zbog toga i jesmo lider na tržištu. Upravo za kvalitetu naših proizvoda dobili smo mnogobrojna priznanja u cijeloj regiji”- Tomislav Perić, direktor marketinga Lijanovići

Mesna industrija Lijanovići ima tri decenije dugu tradiciju proizvodnje mesa i mesnih prerađevina. Proizvode marke Lijanovići u svom asortimanu ima više od 95 posto prodajnih mjesta u BiH. Ukoliko tome dodamo podatak da se skoro polovina ostvarene proizvodnje izvozi na vanjska tržišta, sve to ukazuje na tržišnu snagu proizvoda marke Lijanovići. O problemima domaćeg proizvođača, perspektivama i posljedicama ekonomske krize razgovarali smo sa direktorom marketinga mesne industrije Lijanovići, Tomislavom Perićem.

Kako mesna industrija Lijanovići posluje danas?

Perić: Unatoč liderskom položaju, koji proizvodi marke Lijanovići imaju na tržištu BiH, poslovanje većine kompanija, pa tako i naše, dijeli sudbinu teške gospodarske situacije koja egzistira u BiH.

Koliko se u Lijanovićima osjećaju posljedice ekonomske krize?

Perić: Teško je ne primijetiti i ne osjetiti posljedice jedne ovako velike krize. Ali sreća u nesreći je da su proizvodi marke Lijanovići u kategoriji proizvoda koji spadaju u skupinu proizvoda koji se svakodnevno koriste i ta činjenica je kud i kamo amortizirala utjecaj krize. Tome je, to moram istaknuti, pridonijela i naša odluka da osiguramo jednu široku paletu proizvoda sa jako povoljnim cijenama za naše kupce.

“Za proizvodnju vrhunskog vina najprije morate imati vrhunsku sirovinu, dakle proizvodnja vrhunskog vina počinje u vinogradu, dobrim grožđem! Za daljnji uspjeh zaslužno je umijeće vinara i njegove tehnološke mogućnosti. Tako i mi u svojoj vinariji najprije naglasak stavljamo na sirovinu, a nadovezujemo se strukom i najnovijom tehnologijom.” - Olivera Juričić, vlasnica vinarije Vitai

Vinarija Vitai je porodični posao koji ima dugu tradiciju u proizvodnji vina. Ovo je jedina vinarija u BiH kojom upravljaju tri žene. U velikom vinskom podrumu slijede se sve savremene metode u proizvodnji vina, kombinirajući iste sa upotrebom autohtonih sorti grožđa iz Hercegovine te tradicionalnim načinom proizvodnje vina. Olivera Juričić, vlasnica vinarije Vitai za IN STORE govori o proizvodnji vina, vinskom turizmu, kao i o užicima koje pruža čaša vina.

Kompanija Carlsberg jedna je od najvećih kompanija koje se bave proizvodnjom piva na svjetskom tržištu. Peta po veličini pivarska grupacija na svijetu, prisutna je u više od 60 zemalja svijeta, sa 40 pivara u svom vlasništvu. Prije šest-sedam godina Carlsberg je doživio veliku ekspanziju u Istočnoj Europi, a 2006. godine kompanija je ušla na tržište Bosne i Hercegovine. Direktor kompanije Carlsberg BH od samog početka je Armin Bukarić. Prema njegovim riječima pobjedničku prodajnu strategiju kompanija bazira na partnerskim odnosima sa svojim ključnim kupcima za tri regije, kao i svom distributivnom centru u Banja Luci, gdje direktno u široj regiji snadbjeva preko 2.600 objekata.

Zahvaljujući vizionarskoj ideji Pere Gudelja, osnivača i vlasnika, današnji FIS je porodična firma sa 100 procentnim vlastitim udjelom kapitala. Pored toga što je lider u domaćoj trgovini, ovo preduzeće je i pokretač proizvodnih aktivnosti iz oblasti drvoprerade i tekstila.

Prateći strategiju razvoja, kolektiv od 2.400 radnika zaposlenih u 13 prodajnih centara FIS-a širom Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske, izuzetnim zalaganjem i timskim radom učinili su FIS prepoznatljivim brandom i izvan granica naše zemlje.

Osnivač i vlasnik privrednog društva FIS d.o.o. Pero Gudelj vizionarsku ideju o pokretanju Poslovnog centra realizovao je 1996. godine koja uprkos trenutnoj situaciji koju je prouzrokovala recesija i dalje uspješno posluje. Danas, Gudelj za sebe kaže kako je dijete sa sela kojem je najveće zadovoljstvo zasvirati na harmonici, zapjevati staru sevdalinku uz druženje u prirodi. Ipak, ističe i kako je časno poželjeti uspjeh, ali realno da to ne mogu svi i ostvariti.

Na prostoru BiH napravili ste pravu revoluciju sredinom 90-tih kada je u pitanju način poslovanja, otvorili ste tada najveći šoping centar u BiH, FIS u Vitezu. Kako ste se odlučili na ovako hrabar potez u tom periodu?

GUDELJ: Prije rata sam puno putovao, obilazio europske trgovačke centre i proizvođače. Ništa nisam izmislio, samo sam prepisao strategije koje su uspješno primjenjene vani. Vidio sam da su budućnost veliki šoping centri izmješteni na periferiju grada, na tranzitne puteve, dakle mjesta koja pokrivaju više gradskih oblasti, s prostranim parking prostorima...

Da li ste na samom početku sarađivali sa trgovačkim društvima ili ste se odmah odlučili na direktnu saradnju sa tvornicama?

GUDELJ: Na samom početku kupovali smo ”na veliko”, dakle direktno iz tvornica gdje smo dobili povoljnije cijene od onih koji su nam nudili u trgovačkim društvima. Među prvima sa ovih prostora otputovao sam u Kinu i Hong Kong, skupio hrabrost i kupio milijun komada jednog artikla, što je, mora se priznati, i za ovo vrijeme velika količina. Kod ovakve kupovine niste u prilici kupiti npr. 50-tak komada jednog modela obuće, automatski se podrazumijevaju kontejnerske isporuke samo jednog ili dva modela cipela. Obzirom da je kupovina bila i do 50 posto povoljnija, naravno i naše kupovine su postajale učestalije i s vremenom porasle čak na desetke kontejnera po isporuci... To je bilo čak i iz ove perspektive veoma hrabro. Ovaj način poslovanja nosio je veliki rizik, ali bez rizika - nema ni uspjeha.