IN STORE in your country:
BiH   Slovenija   Hrvatska   Srbija   Makedonija  
Povratak na pocetnu stranu  
  B I H Nedelja, 21.10.2018 || 55 zlatnih godina najboljih sorti  |  Oktoberfest na Jägemeister način u Sarajevskom Klubu Jedan  |  dm potvrdio lidersku poziciju na drogerijskom tržištu  |  ”Čovjek koji je napravio revoluciju u kompaniji Red Bull”  |  Bankrotirao nekada najveći trgovački lanac na svijetu  |  BiH veliki uvoznik piva, ali manje smo pivopije od drugih u okruženju  |  AUTO ASISTENCIJA – NAJBOLJI SAPUTNIK  |  U petak počinje 14. Međunarodni Sarajevo Wine Weekend  |  GRAND KAFA DIO “MUST HAVE” ASORTIMANA U BIH  |  Sajam ‘Opens’ u Zenici okupio 283 izlagača poljoprivrednih proizvoda  |  Lidl otvorio prve trgovine u Srbiji  |  Raste interesovanje za proizvodnju krastavaca kornišona  |  Hifa Oil postala ekskluzivni zastupnik renomiranog branda Nursan Trailer  |  Trgovci odabrali top 100 proizvoda  |  Trgovinski rat učiniće svijet siromašnijim i opasnijim  |  Trgovci izabrali top 100 proizvoda u BiH!  |  Hunt for the Perfect Taste pružio bogatstvo okusa  |  Trgovci u BiH biraju top 100 proizvoda  |  Uvoz hrane raste brže od izvoza  |  Stanić Beverages uložio 4 milijuna eura u liniju za punjenje PET boca u Kreševu  |   ||
   

Nenad Pacek:

03.07.2012

Ekskluzivno iz Beča
 
Nenad Pacek, predsjednik GSA
 
nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu
 
 
 
 Sve kompanije su više, manje očekivale tešku godinu u Zapadnoj, te Centralnoj i Jugoistočnoj Europi. Međutim, godina je teža nego što se očekivalo. Skoro pola godine je iza nas, a ekonomski rast se skoro svugdje potpuno zaustavio, a čitav niz zemalja je ili već u recesiji ili im recesija prijeti. Saga sa spašavanjem eura se i dalje produžava, bez obzira na kredit od 100 milijardi eura(!) prezaduženim španskim bankama. I dalje živimo u svijetu gdje može doći do dezintegracije eurozone, barem djelomično.
 
Utjecaj ovih nemilih europskih događaja na Centralnu i Jugoistočnu Europu je ogroman. Prošle godine, većina zemalja u CEE regiji je zabilježila kakav takav rast, no većina tog rasta prošle godine nastala je zbog neke vrste izvoznog oporavka. Domaća potražnja je i dalje bila slaba, u većini zemalja zapravo na rubu stagnacije ili u blagom padu. Prvih šest mjeseci ove godine su uništili i jedini preostali motor rasta u regiji zvan izvoz. Regionalni izvoznici vrlo malo izvoze u zemlje Azije, Bliskog Istoka, Latinske Amerike i Afrike, a to su jedina tržišta koja bilježe dobar ili vrlo dobar rast. Drugim riječima, previše izvoznika je orijentisano na zemlje Zapadne Europe te naravno trguju među sobom. Oni koji izvoze u Rusiju i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza koje se oslanjaju na sirovine (Kazahstan, Azerbejdžan) i dalje dobro rade jer se ta tržista i dalje dobro drže što se tiče ekonomskog rasta i rasta prodaje.
 
Pošto je sada i jedini preostali motor rasta skoro ugašen, prognoza za ovu godinu u regiji je poražavajuća. Češka je u recesiji i tako će i završiti godinu. Uveli su drastične mjere štednje iako nisu morali i sada plaćaju cijenu. U Mađarskoj, koja i dalje muku muči s ogromnim dugovima, recesija će se produbiti te će BDP pasti za skoro dva posto. Poljska će nastaviti rasti preko dva posto jer ima veliko domaće tržište i zbog toga što je jedna od rijetkih zemalja koja je kratkoročno dozvolila povećanje državne potrošnje (dok su mnoge druge zemlje ušle u štednju u krivo vrijeme). Slovački rast se također usporava u skladu sa sve sporijim rastom izvoza te će teško rasti brže od 1.5 posto. Situacija je od svih regija na svijetu i dalje najgora u Jugoistočnoj Europi. Bugarska je na rubu recesije te se lako može dogoditi da u nju i upadne u toku godine. Isto se može reći i za Rumuniju, gdje je također (kao i u Mađarskoj), valuta uzdrmana. Hrvatska je u recesiji i stvari neće ići na bolje do kraja godine te se može dogoditi da BDP padne i više od jedan posto. Slovenija je nakon tehničkog pada u recesiju zabilježila nešto bolji rezultat nedavno, ali s obzirom na drastične mjere štednje, Slovenija će zasigurno završiti godinu u blagom minusu. Rast u Srbiji teško da će biti iznad jedan posto, a prijetnja recesije se može pretvoriti u stvarnost svaki čas. Srpska valuta bi mogla ostati pod dugotrajnijim pritiskom. Bosna i Hercegovina je na samom rubu recesije, u nivou sa afričkom stopom nezaposlenosti. Albanija ima šanse rasti oko 1.5-2 posto, isto kao i Makedonija. Baltičke zemlje će rasti oko 2 posto, jer su uglavnom orijentisale izvoz na jače zemlje Europske unije poput Njemačke, Švedske, Danske, Finske i Norveške.
 
Brzi rast u Istočnoj Europi zabilježen je u Rusiji koja i dalje raste sa oko 4 , Kazahstan oko 6, a Azerbejdžan oko 4 posto. Međutim, ako cijene nafte padnu, sigurno je da će i te zemlje naglo doživjeti usporeni ekonomski rast. To se Ukrajini već dogodilo s padom cijena čelika te je rast trenutno ispod 2 posto, a prošle godine je bio 5 posto.
 
Sve u svemu, Centralna i Istočna Europa već petu godinu zaredom raste sporije od zemalja Latinske Amerike, Azije (osim Japana), Bliskog Istoka (posebno izvoznika nafte), pa čak i Afrike. Vanjski dug je i dalje previsok u Mađarskoj, baltičkim zemljama, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Rumunijij, Bugarskoj i Ukrajini. Oni koji nisu prezaduženi poput Češke ili Poljske, provode mjere štednje iako to tehnički ne bi trebale niti je za to pravo vrijeme. U prezaduženim zemljama, i domaćinstva i kompanije imaju previše dugova te su zbog toga smanjili investicije i potrošnju. Na žalost, kao i u Zapadnoj Europi malo se ili nikako govori o pojačanoj državnoj potrošnji u ovo vrijeme dok privatni sektor niti troši niti investira. U takvim uslovima teško je očekivati ikakav oporavak tržišta i privatne potrošnje do kraja ove godine. S obzirom na to da se loš scenarij nastavlja i u eurozoni, ovakvo anemično stanje tržišta u Centralnoj i Jugoistočnoj Europi će se gotovo sigurno nastaviti i u 2013. godini. 
 
Što se tiče potrošnje domaćinstava, situacija je sljedeća za ovu godinu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Usporedbe radi, potrošnja domaćinstava raste u Kini preko 14, u Brazilu preko 6 te u Rusiji preko 5 posto. Nije ni čudo da se većina korporacija maksimalno pokušava orijentisati na tržišta koja i dalje odlično rastu, a sve manje investiraju u našoj regiji. 

 
 
 
 
back to top