IN STORE in your country:
BiH   Slovenija   Hrvatska   Srbija   Makedonija  
Povratak na pocetnu stranu  
  B I H Utorak, 13.11.2018 || PROBUDI ŠTO JESI!  |   Oliver Mlakar prezentirao novi Vegedor: Više povrća, manje soli!  |  Održan peti Sarajevo Marketing Summit  |  Kompanija Microsoft u BiH predstavila i nagradila svoje partnere  |  Grupa Podravka nastavlja s rekordnim rezultatima poslovanja uslijed značajnog organskog rasta  |  Krombacher najpopularnije pivo u Njemačkoj  |  Veći rast za L'Oréal od očekivanog  |  Konzum uveo nove proizvode u asortiman svojih trgovačkih marki  |  Proizvodnja vina na najvećem nivou u posljednjih pet godina  |  Atlantic Grupa i Adris najavljuju akvizicije  |  Savršen slijed vina Slavonije, hrane i muzike u gradu soli  |  BAT donio odluku: "Drina" se seli u Srbiju i Hrvatsku  |  Kafa Emina na policama trgovina u Austriji  |  U okviru izložbe kolekcionara predstavljene prve bh figurice PEZ®  |  Branislav Vujović - Kako poslovni modeli mijenjaju biznis i marketing?  |  U Srbiju stižu pilići hranjeni GMO?  |  Coca-Cola najavljuje nove predsjednike   |  55 zlatnih godina najboljih sorti  |  Oktoberfest na Jägemeister način u Sarajevskom Klubu Jedan  |  dm potvrdio lidersku poziciju na drogerijskom tržištu  |   ||
   

Nenad Pacek:

03.07.2012

Ekskluzivno iz Beča
 
Nenad Pacek, predsjednik GSA
 
nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu
 
 
 
 Sve kompanije su više, manje očekivale tešku godinu u Zapadnoj, te Centralnoj i Jugoistočnoj Europi. Međutim, godina je teža nego što se očekivalo. Skoro pola godine je iza nas, a ekonomski rast se skoro svugdje potpuno zaustavio, a čitav niz zemalja je ili već u recesiji ili im recesija prijeti. Saga sa spašavanjem eura se i dalje produžava, bez obzira na kredit od 100 milijardi eura(!) prezaduženim španskim bankama. I dalje živimo u svijetu gdje može doći do dezintegracije eurozone, barem djelomično.
 
Utjecaj ovih nemilih europskih događaja na Centralnu i Jugoistočnu Europu je ogroman. Prošle godine, većina zemalja u CEE regiji je zabilježila kakav takav rast, no većina tog rasta prošle godine nastala je zbog neke vrste izvoznog oporavka. Domaća potražnja je i dalje bila slaba, u većini zemalja zapravo na rubu stagnacije ili u blagom padu. Prvih šest mjeseci ove godine su uništili i jedini preostali motor rasta u regiji zvan izvoz. Regionalni izvoznici vrlo malo izvoze u zemlje Azije, Bliskog Istoka, Latinske Amerike i Afrike, a to su jedina tržišta koja bilježe dobar ili vrlo dobar rast. Drugim riječima, previše izvoznika je orijentisano na zemlje Zapadne Europe te naravno trguju među sobom. Oni koji izvoze u Rusiju i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza koje se oslanjaju na sirovine (Kazahstan, Azerbejdžan) i dalje dobro rade jer se ta tržista i dalje dobro drže što se tiče ekonomskog rasta i rasta prodaje.
 
Pošto je sada i jedini preostali motor rasta skoro ugašen, prognoza za ovu godinu u regiji je poražavajuća. Češka je u recesiji i tako će i završiti godinu. Uveli su drastične mjere štednje iako nisu morali i sada plaćaju cijenu. U Mađarskoj, koja i dalje muku muči s ogromnim dugovima, recesija će se produbiti te će BDP pasti za skoro dva posto. Poljska će nastaviti rasti preko dva posto jer ima veliko domaće tržište i zbog toga što je jedna od rijetkih zemalja koja je kratkoročno dozvolila povećanje državne potrošnje (dok su mnoge druge zemlje ušle u štednju u krivo vrijeme). Slovački rast se također usporava u skladu sa sve sporijim rastom izvoza te će teško rasti brže od 1.5 posto. Situacija je od svih regija na svijetu i dalje najgora u Jugoistočnoj Europi. Bugarska je na rubu recesije te se lako može dogoditi da u nju i upadne u toku godine. Isto se može reći i za Rumuniju, gdje je također (kao i u Mađarskoj), valuta uzdrmana. Hrvatska je u recesiji i stvari neće ići na bolje do kraja godine te se može dogoditi da BDP padne i više od jedan posto. Slovenija je nakon tehničkog pada u recesiju zabilježila nešto bolji rezultat nedavno, ali s obzirom na drastične mjere štednje, Slovenija će zasigurno završiti godinu u blagom minusu. Rast u Srbiji teško da će biti iznad jedan posto, a prijetnja recesije se može pretvoriti u stvarnost svaki čas. Srpska valuta bi mogla ostati pod dugotrajnijim pritiskom. Bosna i Hercegovina je na samom rubu recesije, u nivou sa afričkom stopom nezaposlenosti. Albanija ima šanse rasti oko 1.5-2 posto, isto kao i Makedonija. Baltičke zemlje će rasti oko 2 posto, jer su uglavnom orijentisale izvoz na jače zemlje Europske unije poput Njemačke, Švedske, Danske, Finske i Norveške.
 
Brzi rast u Istočnoj Europi zabilježen je u Rusiji koja i dalje raste sa oko 4 , Kazahstan oko 6, a Azerbejdžan oko 4 posto. Međutim, ako cijene nafte padnu, sigurno je da će i te zemlje naglo doživjeti usporeni ekonomski rast. To se Ukrajini već dogodilo s padom cijena čelika te je rast trenutno ispod 2 posto, a prošle godine je bio 5 posto.
 
Sve u svemu, Centralna i Istočna Europa već petu godinu zaredom raste sporije od zemalja Latinske Amerike, Azije (osim Japana), Bliskog Istoka (posebno izvoznika nafte), pa čak i Afrike. Vanjski dug je i dalje previsok u Mađarskoj, baltičkim zemljama, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Rumunijij, Bugarskoj i Ukrajini. Oni koji nisu prezaduženi poput Češke ili Poljske, provode mjere štednje iako to tehnički ne bi trebale niti je za to pravo vrijeme. U prezaduženim zemljama, i domaćinstva i kompanije imaju previše dugova te su zbog toga smanjili investicije i potrošnju. Na žalost, kao i u Zapadnoj Europi malo se ili nikako govori o pojačanoj državnoj potrošnji u ovo vrijeme dok privatni sektor niti troši niti investira. U takvim uslovima teško je očekivati ikakav oporavak tržišta i privatne potrošnje do kraja ove godine. S obzirom na to da se loš scenarij nastavlja i u eurozoni, ovakvo anemično stanje tržišta u Centralnoj i Jugoistočnoj Europi će se gotovo sigurno nastaviti i u 2013. godini. 
 
Što se tiče potrošnje domaćinstava, situacija je sljedeća za ovu godinu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Usporedbe radi, potrošnja domaćinstava raste u Kini preko 14, u Brazilu preko 6 te u Rusiji preko 5 posto. Nije ni čudo da se većina korporacija maksimalno pokušava orijentisati na tržišta koja i dalje odlično rastu, a sve manje investiraju u našoj regiji. 

 
 
 
 
back to top