IN STORE in your country:
BiH   Slovenija   Hrvatska   Srbija   Makedonija  
Povratak na pocetnu stranu  
  B I H Petak, 24.03.2017 || Kako vrtići širom BiH obilježavaju Dan voda  |  AC Food kupuje dio imovine Agrokomerca  |  Franck predstavio novi espresso - Franck 125 YEARS EDITION  |  Beiersdorf izvijestio o rastu na svim tržištima osim Kine  |  Nestlé zatvara proizvodni pogon u Lincu  |  Pet medalja za Vinariju Tikveš na takmičenju Mundus vini  |  Usvojen plan detaljne regulacije farme Banatski Despotovac  |  Kompanija Blagoj Gorev investirala u proizvodnu opremu za margarin  |  UM OTKRIVA REZULTATE WAVE 9 - globalnog istraživanja o navikama korisnika društvenih mreža  |  Druga Business Leadership Conference ispunila sva očekivanja  |   Sarajevska pivara nastavlja saradnju sa obrazovnim institucijama   |  InStore magazin na sajmu EuroShop u Dizeldorfu -   |  Nagrađene i prepoznate Podravka juhe   |  Godišnji rast organske proizvodnje 62%  |  Uspon trgovačkih brendova  |  Coca-Cola smijenila Milku na Valicon listi najjačih brendova  |  Kako da oporavite mišiće nakon skijanja?  |  Uspješno poslovanje: Carlsberg BH proslavio deseti jubilej  |  SKOPLJAK, LOKVANČIĆ, I SMAJIĆ NAJBOLJI NA ETI CUP-u 2017  |  12. Međunarodno takmičenje menadžera u skijanju - Eti Cup 2017   |   ||
   

Kemal Jakić: "Kupovina ilegalnog duhana je finansiranje kriminala"

22.05.2015

Smatram da je prioritet pokušati stabilizovati legalno tržište, a prva mjera je svakako uvođenje moratorija na povećanje akciza za naredne dvije godine, kazao je Kemal Jakić, direktor Imperial Tobacco BH.

• Tržište nelegalnog duhana sve je veće, kako se proizvođači duhana i duhanskih proizvoda mogu izboriti s tim?

- Imperial Tobacco i ostali proizvođači prisutni na tržištu BiH već nekoliko godina upozoravaju na mogućnost značajnijeg porasta nelegalnog tržišta duhanskih prerađevina. Nažalost, ova pojava je poprimila zabrinjavajuće razmjere i u ovom trenutku neophodna je aktivnija uloga svih učesnika u procesu, od proizvođača i regulatora do odraslih potrošača duhanskih proizvoda. Uvjeren sam da dobar dio odraslih potrošača duhanskih proizvoda i nije svjestan da učestvuje u ilegalnoj radnji. Ne prave veliku razliku u odnosu na ostale poljoprivredne kulture, ni po načinu uzgoja, niti po mjestu kupnje, a čak neoporezovanom rezanom duhanu prodavci dodjeljuju i karakteristike „zdravije" alternative. O kakvim proizvodima se radi najbolje govore rezultati referentnih laboratorija iz BiH i Evrope, koje je nedavno publikovala Federalna uprava za inspekcije. Pored toga, kupovinom proizvoda na koje nisu plaćeni akciza i PDV, odrasli potrošači duhanskih proizvoda direktno finansiraju kriminalne aktivnosti i umanjuju fondove namijenjene poboljšanju kvaliteta života svih stanovnika Bosne i Hercegovine.

Jeftinije alternative

• Konstantno povećanje akciza također je jedan od problema, smatrate li da je rješenje da se to povećanje malo uspori ili koji je drugi način da se pomogne domaćim proizvođačima?

- Ovim pitanjem ste ustvari došli do samog korijena ovog problema. Sličan scenario je već viđen u nekim zemljama istočne Evrope, kada su regulatori pogrešno procijenili cjenovnu elastičnost duhanskih proizvoda, te implementirali agresivno povećanje akciza u kratkom periodu. Na svim tržištima je došlo do erozije legalnog tržišta duhanskih prerađevina i to u nekoliko koraka. U početku, odrasli potrošači cigareta u najvećem broju slučajeva traže jeftinije alternative u drugim robnim markama cigareta, vremenom kada i najjeftinija ponuda cigareta bude preskupa za njihov budžet traže substitute u polugotovim duhanskim proizvodima (različite vrste rezanih duhana). Ako i to postane preskupo za njih, onda alternative traže u još jeftinijim proizvodima, a to su proizvodi koji u sebi nemaju sadržanu akcizu ni PDV (ilegalno tržište duhanskih proizvoda). Po istraživanjima koja se u kontinuitetu provode, za period od 2009. godine (počelo provođenje godišnjeg povećanja akcize) do danas, legalno tržište se smanjilo za preko 40 posto, a procenat konzumenata duhanskih prerađevina za manje od četiri posto. Već nekoliko zadnjih godina, i pored redovnih godišnjih povećanja, iznos prikupljenog novca od akcize je oko 700 miliona KM, što dosta govori o trenutnom poreskom kapacitetu duhanskih proizvoda. U međuvremenu, zarada svih u lancu je značajno niža (maloprodavci su prije početka implementacije aktuelnog Zakona o akcizama, prosječno zarađivali oko 12 posto, a sada tek nešto iznad tri posto), neke kompanije su napustile tržište BiH, druge su smanjivale plate i broj radnika. Kada svemu ovome dodate i smanjenje kupovne moći i povećanje broja nezaposlenih, jasno je da je eksplozija ilegalnog tržišta bila neminovna. Smatram da je prioritet pokušati stabilizovati legalno tržište, a prva mjera je svakako uvođenje moratorija na povećanje akciza za naredne dvije godine. Imperial Tobacco zajedno sa Fabrikom duhana Sarajevo, Fabrikom duvana Banja Luka, Tvornicom duhana Rovinj i Japan Tobacco Internationalom je uputio i zvaničnu inicijativu nadležnim institucijama u tom pravcu. Taj period treba iskoristiti za agresivniju i sveobuhvatniju borbu sa ilegalnim trgovcima, edukaciju odraslih potrošača duhanskih proizvoda, te na poboljšanje ukupnog ekonomskog stanja u zemlju kroz unapređenje poslovnog ambijenta i ukupne zaposlenosti.  

• Kako sačuvati kupca da ne ode konkurenciji, koliko je teško promijeniti naviku potrošača da počnu konzumirati neki drugi proizvod?

- Već sam donekle pojasnio kako se ponaša potrošač u situacijama kontinuiranog i agresivnog povećanja akciza. Kako god, Imperial Tobacco konstantno pokušava odraslim potrošačima svojih proizvoda ponuditi veću vrijednost za njihov novac, pri tome poštujući sva ograničenja i propise u ovoj, izrazito reguliranoj oblasti. To nas čini jednom od najuspješnijih kompanija u najkonkurentnijoj i najkonsolidovanijoj industriji u svijetu.

• Koje su prednosti, a koje mane, bh. tržišta u odnosu na tržišta regije?

- Jako sam nesretan što još ne postoji kritična masa uspješnih ljudi u BiH koja bi sve ovo što nam se prikazuje kao nedostatak i prepreka za napredak, predstavila kao konkurentnu prednost i materijalozovala je. BiH je malo i jako kompleksno tržište, koje u sebi ima različitosti karakteristične za regiju. Svi mi koji vodimo biznise u BiH smo i više nego svjesni različitosti, i kultorološke, a i u preferencijama prema određenim proizvodima. Osim toga, moje i iskustvo većine mojih kolega koji imaju poslovne kontakte sa kolegama iz susjednih zemalja, govori da su zaposlenici u BiH najangažovaniji i najposvećeniji poslu koji obavljaju. Nažalost, ne radimo dovoljno na vlastitoj i promociji prednosti i potencijala koji imamo. Ako tome dodamo konstantno negativne vijesti iz BiH i percepciju same BiH u svijetu, te kupovnu moć stanovništva, veličinu i potencijal tržišta, jasnije je zašto se velika većina biznisa u BiH vodi iz susjednih zemalja.

Jedno tržište

• Kako vidite konsolidaciju trgovine u BiH i u regionu?

- Ovaj proces je neminovan i neodvojiv od konteksta iz prethodnog pitanja. Sve trebamo posmatrati iz konteksta globalizacije i klasterizacije tržišta koja se odvija skoro svugdje i u većem broju multinacionlnih kompanija u svijetu. Trenutno se zemlje nastale raspadom bivše zajedničke države i Albanija, u većini kompanija, vode kao jedno tržište. Naredni korak je „pridruživanje" Bugarske, Rumunije i Grčke, te se Atina nameće kao mjesto odakle će se voditi biznisi i u našem regionu u narednom periodu. U takvoj konkurenciji u robama široke potrošnje (isključujući tržišne niše i specijalizovane trgovine) mogu opstati dva ili tri igrača. Kada kažem opstati, onda prvenstveno mislim na dugoročnu sposobnost kompanija da svojim vlasnicima obezbjeđuju očekivani povrat na uloženi novac. 

• Kako uspjeti danas na FMCG tržištu?

- Dugo godina su kompanije svoj rast bazirale na ulasku na nova tržišta i na brojna lansiranja novih proizvoda. Međutim, zadnjih  godina je evidentno da je taj model doživio svoju kulminaciju i da više ne može obezbijediti očekivani rast i povrat na uloženo. Tome su kumovale brojne pretpostavke, a osnovna je neusklađenost ponude i potražnje izazvana ignorisanjem ili zanemarivanjem promjena u ponašanju potrošača od velikog broja investitora i vodećih ljudi kompanija. Sada je na sceni veliko preslaganje i uspješne kompanije mijenjaju svoje operativne modele kako bi bile dugoročno održive, te spremne i sposobne da iz ove situacije i profitiraju.

(Izvor: Oslobodjenje.ba)





 
 
 
 
back to top