IN STORE in your country:
BiH   Slovenija   Hrvatska   Srbija   Makedonija  
Povratak na pocetnu stranu  
  B I H Srijeda, 26.09.2018 || Rekordan broj učesnika na 7. MS Community BiH konferenciji  |  Održana 7. MS Community BiH konferencija  |  Domaćoj mljekari Inmer dvije Zlatne medalje za kvalitet proizvoda   |  Novi direktor Konzuma u BiH je Nihad Imširović  |  Vrhunska For the Hunters noć za festivalsko finale  |  AWT novi distributer Werner & Mertz proizvoda  |  Filmska akcija u Konzumu  |  Grand kafa sponzor ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala  |  Sensation Bridge donosi festivalske noći neprevaziđene zabave!  |  Kampanja „Ti piješ, mi vozimo“   |   Podravka i 24. Sarajevo Film Festival obećavaju nezaboravna filmska i gastronomska iskustva  |  Sarajevsko After Film ove godine na dvije pozornice i sa 28 izvođača  |  Save the date – 7. MSCommunity BiH konferencija   |  U kampanji „Osvježi svoju kosu uz Ellu“, predstavljen prvi bh. šampon sa češnjakom  |  Održan prvi „Innovation day“ u organizaciji AS Holdinga  |  Promocija nove vizije hercegovačkog Hepoka, kao i novog asortimana proizvoda,  |  Sberbank BH otvorila novu poslovnicu u Sarajevu  |  VINA SLAVONIJE prezentirana u Sarajevu  |  Počele pripreme za regionalno barističko takmičenje u skladu s pravilima Specialty Coffee Associatio  |  Novi proizvod za muškarce WILKINSON SWORD HYDRO CONNECT™ 5  |   ||
   

Doručak više nije najvažniji: Pijte pet šoljica kave dnevno

14.01.2016

Jedna od najvećih promjena u dijetetici u posljednjih 25 godina odnosi se na unos soli – nije zdravo unositi je ni premalo, a preporuka je barem pet grama dnevno, prenosi večernji.hr.

Piti pet šoljica kafe dnevno, dodati malo više soli od dosadašnjih preporuka i ne bježati od kolesterola koji više nije toliko "opasan” – sažetak je novih američkih smjernica za prehranu koje su naišle na niz komentara, podrške i otpora. Iz smjernica koje donosi tamošnji nadležni federalni ured za poljoprivredu i zdravlje izbačen je i – doručak. Taj obrok, koji se dosad smatrao najvažnijim u danu, u posljednjem izdanju smjernica, koje teoretski određuju kako bi trebao izgledati tanjur Amerikanaca, nije ni spomenut.

Kritike na kolesterol

– Nove smjernice nemaju veze s fiziologijom, nego sa stilom života koji se promijenio. Sada je stil života takav da je vrijeme za doručak pomaknuto. Usto, gubimo interes za doručak jer imamo kasnu večeru – objašnjava dr. Olja Martinić, dijetetičarka i nutricionistica, ističući da do ove promjene nije došlo zato što je doručak postao nebitan obrok.

Nadalje, "izbrisana” je maksimalna granica soli od 2,3 grama dnevno za sve dobne skupine. Dakle, dosad su smjernice, koje se inače revidiraju i izdaju svakih pet godina, spomenutu količinu soli savjetovale samo za odrasle osobe u dobi do 51 godine. Za one starije od toga te za kronične bolesnike preporuka je bila 1,5 grama soli dnevno. Sada je ta granica izjednačena, s tim da se mora napomenuti kako se tih 2,3 grama soli dnevno odnosi na sol koju direktno unosimo u organizam, a ne na onu skrivenu koja se nalazi u mnogim namirnicama i proizvodima. Upravo je takav "labaviji” stav prema soli, često apostrofiranoj kao tihom ubojici, jedna od ključnih promjena. I dr. Martinić promjenu te preporuke, ne samo u ovim smjernicama, naziva najvećom koja se dogodila u posljednjih 25 godina u dijetetici.

– To je promjena koja kaže da manje soli nije dobro! Danas znamo da nije zdravo unositi ispod pet grama soli dnevno. Jednako tako i preporučenih 300 miligrama kolesterola dnevno znači da manje od toga nije zdravo, ali ne znači da 500 miligrama kolesterola dnevno i dalje nije opasno. U smjernicama ne idu na sto posto "free cholesterol”, a europske smjernice nikada i nisu dramatično isključivale namirnice koje imaju kolesterol. Kolesterol mogu proizvesti samo namirnice životinjskog porijekla i ljudske stanice. U Europi imamo podatak da osobe koje u potpunosti apstiniraju od unosa životinjskih namirnica također imaju problema s kolesterolom zato što je 85-90 posto kolesterola endogenog porijekla, odnosno samo mali postotak kolesterola unosimo izvana – objašnjava nutricionistica Martinić. Kako ćemo znati proizvodi li povišen kolesterol naše tijelo ili ga sami unosimo?

– Ako se nakon dijete stanje popravi, znači da nismo bili bolesni, nego kontaminirani – odgovara.

Upravo je kolesterol naišao na niz kritika u američkoj javnosti te su i znanstvenici koji stoje iza posljednjeg izdanja smjernica prozvani za povezanost s industrijom.

Ostalo crveno meso

Objavljen je podatak da mnogi od njih dolaze iz ustanova čije radove često financiraju veliki proizvođači. Javili su se i proizvođači pića s obzirom na to da je limitiran unos šećera na maksimalnih deset posta od ukupno unesenih kalorija. Oni pak smatraju da svojim proizvodima "bez šećera” pridonose zdravom načinu prehrane. Glas su dignuli i oni koji su primijetili kako smjernice, koje inače čine osnovu za jelovnike u američkim školama, vrtićima, bolnicama..., nisu izbacile crveno meso. 


 
 
 
 
back to top