IN STORE in your country:
BiH   Slovenija   Hrvatska   Srbija   Makedonija  
Povratak na pocetnu stranu  
  B I H Nedelja, 21.10.2018 || 55 zlatnih godina najboljih sorti  |  Oktoberfest na Jägemeister način u Sarajevskom Klubu Jedan  |  dm potvrdio lidersku poziciju na drogerijskom tržištu  |  ”Čovjek koji je napravio revoluciju u kompaniji Red Bull”  |  Bankrotirao nekada najveći trgovački lanac na svijetu  |  BiH veliki uvoznik piva, ali manje smo pivopije od drugih u okruženju  |  AUTO ASISTENCIJA – NAJBOLJI SAPUTNIK  |  U petak počinje 14. Međunarodni Sarajevo Wine Weekend  |  GRAND KAFA DIO “MUST HAVE” ASORTIMANA U BIH  |  Sajam ‘Opens’ u Zenici okupio 283 izlagača poljoprivrednih proizvoda  |  Lidl otvorio prve trgovine u Srbiji  |  Raste interesovanje za proizvodnju krastavaca kornišona  |  Hifa Oil postala ekskluzivni zastupnik renomiranog branda Nursan Trailer  |  Trgovci odabrali top 100 proizvoda  |  Trgovinski rat učiniće svijet siromašnijim i opasnijim  |  Trgovci izabrali top 100 proizvoda u BiH!  |  Hunt for the Perfect Taste pružio bogatstvo okusa  |  Trgovci u BiH biraju top 100 proizvoda  |  Uvoz hrane raste brže od izvoza  |  Stanić Beverages uložio 4 milijuna eura u liniju za punjenje PET boca u Kreševu  |   ||
   

5 naziva s deklaracija koje bi trebali izbjegavati

14.09.2015

Sastojke nepoznatih i neobičnih imena, od kojih je većinu teško i pročitati, svakodnevno pronalazimo na deklaracijama brojnih proizvoda iz trgovina. No što oni zapravo znače, čemu služe i jesu li dobri ili pak škodljivi za naše zdravlje? Nutricionistica Ivana Bečić napravila je listu imena s deklaracije koje bi svi trebali izbjegavati

Svakodnevno kupujemo proizvode koji su nam predstavljeni kao svježi, prirodni pa čak i domaći. No samo jedan pogled na deklaraciju proizvoda, na kojoj se nalazi popis sastojaka korištenih u proizvodnji, dovoljan je da shvatimo kako je riječ o marketinškim trikovima.

Na deklaracijama tako pronalazimo nepoznate kratice i neobične nazive za koje ne znamo što znače. Nutricioinstica Ivana Bečić izdvojila je neke od naziva koje bi, iako su odobreni za upotrebu u prehrambenoj industriji, trebalo izbjegavati.

MSG
Mononatrijev glutamat (MSG) ili E621 je pojačivač okusa koji je najzastupljeniji u industrijskim proizvodima poput instant juha i mesnih prerađevina.

Iako tijekom desetljeća upotrebe u prehrambenoj industriji nije dokazano da ima štetan učinak na zdravlje, postoje naznake da konzumacija hrane koja ga sadrži može uzrokovati simptome poput glavobolje i mučnine.

E951
Umjetni zaslađivači su zbog toga što nemaju energetsku vrijednost, a daju intenzivan osjećaj slatkoće, danas sveprisutni na tržištu u brojnim prehrambenim proizvodima. Njihova primjena se može pozitivno odraziti kod osoba koje su na redukcijskim dijetama i kod osoba koje boluju od dijabetesa.

No neki umjetni zaslađivači, poput aspartama (E951), su zbog potencijalno štetnog učinka na zdravlje predmet brojnih istraživanja, ali za mnoge ne postoje znanstveni dokazi o štetnosti pa je njihova upotreba u prehrambenoj industriji vrlo raširena.

Trans masne kiseline
Nastaju djelomičnom hidrogenacijom biljnih ulja. Deklaracija na proizvodu na kojoj se djelomično hidrogenirana ulja nalaze na jednom od prva tri mjesta na popisu sastojaka, uglavnom sadrže i veće količine trans masnih kiselina.

One imaju nepovoljan utjecaj na zdravlje jer povisuju razinu 'lošeg' LDL kolesterola što doprinosi riziku od srčanih oboljenja.

Nitriti i nitrati
Nitriti i nitrati su konzervansi koji se koriste najviše za proizvodnju suhomesnatih proizvoda, sireva i usoljene ribe.

U organizmu mogu ometati transport kisika u krvi, stoga se preporuča izbjegavanje proizvoda koji ih sadrže, a osobito osjetljiva skupina su djeca.

E102 i E123
Upotreba umjetnih bojila poput tartrazina (E102) i amarantha (E123) je u pojedinim zemljama zabranjena zbog sumnje da uzrokuju različite zdravstvene tegobe.

Prilikom odabira proizvoda, prednost uvijek treba dati prirodnim bojilima kao što su ekstrakt paprike (E160c) i kurkuma (E100).


 
 
 
 
back to top