| Lijanovići-tradicija duga tri decenije |
 |
 |
 |
| Autor Mirjana Vasić |
| Ponedjeljak, 21.06.2010. |
|
Mesna industrija Lijanovići ima tri decenije dugu tradiciju proizvodnje mesa i mesnih prerađevina. Proizvode marke Lijanovići u svom asortimanu ima više od 95 posto prodajnih mjesta u BiH. Ukoliko tome dodamo podatak da se skoro polovina ostvarene proizvodnje izvozi na vanjska tržišta, sve to ukazuje na tržišnu snagu proizvoda marke Lijanovići. O problemima domaćeg proizvođača, perspektivama i posljedicama ekonomske krize razgovarali smo sa direktorom marketinga mesne industrije Lijanovići, Tomislavom Perićem. Kako mesna industrija Lijanovići posluje danas? Perić: Unatoč liderskom položaju, koji proizvodi marke Lijanovići imaju na tržištu BiH, poslovanje većine kompanija, pa tako i naše, dijeli sudbinu teške gospodarske situacije koja egzistira u BiH. Koliko se u Lijanovićima osjećaju posljedice ekonomske krize? Perić: Teško je ne primijetiti i ne osjetiti posljedice jedne ovako velike krize. Ali sreća u nesreći je da su proizvodi marke Lijanovići u kategoriji proizvoda koji spadaju u skupinu proizvoda koji se svakodnevno koriste i ta činjenica je kud i kamo amortizirala utjecaj krize. Tome je, to moram istaknuti, pridonijela i naša odluka da osiguramo jednu široku paletu proizvoda sa jako povoljnim cijenama za naše kupce.
Koliki je Vaš udio na bh. tržištu? Perić: Nakon tri desetljeća napornog rada, ulaganja u tehnologiju, kvalitetu proizvoda, distribuciju, marketing, uposlenike, sa zadovoljstvom mogu konstatirati da su proizvodi marke Lijanovići lider na tržištu BiH sa tržišnim udjelom od oko 30 posto. Poslujete dugi niz godina na našem tržištu, sudeći prema Vašim iskustvima šta je najveći problem domaćeg proizvođača? Perić: Previše je nepovoljnih situacija i problema koji negativno utječu na poslovanje domaćih proizvođača, a na koje oni ne mogu direktno utjecati. U kontekstu mesoprerađivačke branše moram istaknuti da BiH nema ministarstva poljoprivrede na državnom nivou, a koje bi se istinski bavilo sustavnim rješavanjem nagomilanih problema. Kakva je vanjskotrgovinska politika za domaće proizvođače? Perić: Vanjskotrgovinska politika je katastrofalna za domaće proizvođače. Omogućen je bescarinski uvoz iz susjednih zemalja na tržište BiH, što stvara ogroman vanjskotrgovinski deficit državi, a domaćim proizvođačima nanosi nemjerljive štete, jer domaći proizvođači dobivaju minimalne subvencije i poticaje, mada je bez njih domaća proizvodnja gotovo nemoguća. Kao ilustraciju navedenoga nama susjedne zemlje u tu namjenu ulažu deset puta više sredstava, u Europskoj uniji pola ukupnog budžeta EU ide za subvencije i poticaje poljoprivredi. Presudan element za uspjeh na tržištu je vrhunska kvaliteta proizvoda, a mi to uistinu posjedujemo i zbog toga i jesmo lider na tržištu. Upravo za kvalitetu naših proizvoda dobili smo mnogobrojna priznanja u cijeloj regiji od kojih izdvajamo samo neka:
Kakva je carinska i porezna politika kod nas? Perić: Carinska i porezna politika također nije uravnotežena. Jednako se oporezuju luksuzni proizvodi i proizvodi koji spadaju u kategoriju osnovnih životnih namirnica. Uopće se ne stimulira izvoz, bez kojega nema opstanka bilo kojeg proizvođača, jer je opće poznato da je tržište BiH premalo za ozbiljniju proizvodnju te je proizvodnja samo za potrebe domaćeg tržišta preskupa. Kada spomenem i pad kupovne moći, povećanje stope nezaposlenosti, činjenicu da je BiH skupa sa Albanijom na zadnjem mjestu po razvijenosti u Europi, posve je jasno sa koliko se velikim problemima suočavaju domaći proizvođači. U kojem smislu bi država trebala pomoći da se zaštite domaći proizvođači? Perić: Možda će vas iznenaditi, ali rješenje ovoga problema je jednostavno. Samo treba biti odlučan i primijeniti koncept koji primjenjuju zemlje koje su u tome uspješne, npr. Hrvatska, Italija, Njemačka, Nizozemska itd. To podrazumijeva značajnije subvencioniranje domaćih proizvođača, poticanje izvoza, subvencionirane kamate, zaštitu od prekomjernog uvoza po damping cijenama sve dok domaći proizvođači ne postanu konkurentni, dodatno oporezivanje luksuznih proizvoda i ulaganje sredstava dobivenih tim putem u domaću proizvodnju, rasterećenje domaćih proizvođača od mnogih poreznih i raznih drugih fiskalnih nameta. Naveo sam samo neke poželjne mjere koje bi se trebale hitno provesti, ali isto tako jako je bitno da treba povećati kupovnu moć stanovništva, osigurati pozitivan poslovni ambijent, učiniti sve da BiH iziđe iz kruga siromaštva u koji je jednom nogom već zakoračila. Vaša ocjena FMCG tržišta? Perić: Uzimajući u obzir sve aspekte mogu slobodno konstatirati da ovaj segment tržišta bilježi dramatičan porast i da iz dana u dan značaj istoga postaje sve veći. Tome su svakako doprinijeli i trendovi koji već duže vrijeme postoje u zemljama tržišne gospodarske orijentacije. Većina trgovačkih lanaca iz zapadnoeuropskih zemalja ili je već prisutna ili je na pragu ulaska na tržište BiH. Prije 10 godina prodajnih centara je bilo samo desetak, a danas ih je skoro 150. Sve ono što donose sa sobom (ogroman asortiman proizvoda, način poslovanja sa dobavljačima, način pristupa kupcima, i sl.) daje poseban značaj ovom segmentu tržišta. Kupac, odnosno potrošač predstavlja ishodišnu osnovu cjelokupnog aspekta poslovanja i sve je njemu podređeno te je jedini pravi pobjednik na tržištu, što je uostalom i cilj. Uslijed liberalizacije tržišta konkurencija je veća nego ikada do sada, asortiman proizvoda koji se nudi također, a sve to prisiljava i proizvođače da budu što bolji. Zbog svega navedenoga mogu s razlogom konstatirati da je ovaj segment tržišta uistinu dobro razvijen čak i iznad prosječno u usporedbi sa ostalim segmentima. Kako danas ocjenjujete situaciju u našoj mesnoj industriji? Perić: Odgovor je dvoznačan. S aspekta potrošača i kupaca siguran sam da su jako zadovoljni. Kako? Pa jednostavno, jer mogu kupiti vrhunske domaće mesne proizvode proizvedene pomoću najsuvremenijih tehnologija, a uz jako pristupačne cijene. Međutim, s aspekta proizvođača situacija nije nimalo blistava, najprije iz razloga koje sam navodio u odgovorima na vaša prijašnja pitanja, a koji se odnose na jako loš odnos vlasti prema domaćim proizvođačima, pa tako i prema proizvođačima iz oblasti mesne industrije. Kako vidite bh. tržište u narednih nekoliko godina? Perić: Ukoliko mislite na strukturu maloprodajnog tržišta jasno se uočava smjer u kojem se tržište razvija, a to je da će trgovački lanci (i strani i domaći) imati sve veći i značajniji utjecaj i sve veću moć, te će čak i u njihovoj strukturi po svemu sudeći doći do dodatnog grupiranja, odnosno okrupnjavanja. Međutim, što se tiče financijskog kapaciteta bosanskohercegovačkog tržišta teško je dati jasan i konkretan odgovor, pogotovo u svjetlu najnovije svjetske ekonomske krize. Nakon niza godina generiranog rasta, povećanja kupovne moći, krajem prošle 2009. godine i dosadašnji dio 2010. godine u BiH vlada recesija, i osjetan je pad kupovne moći. U tom smislu nezahvalno je predviđati u kojoj mjeri i kada će se oporaviti maloprodajno tržište i kakav će biti njegov daljnji razvoj. U mnogome će to ovisiti i o mjerama ekonomske politike koja će se provoditi u narednom periodu. Kako distribuirate proizvode? Perić: Proizvode marke Lijanovići distribuiramo na četiri načina: jedan kanal distribucije ide preko distributera (veletrgovaca), drugi kanal vodi direktno preko trgovačkih lanaca koji su prisutni na cijelom teritoriju BiH, treći kanal tzv. „ambulantna„ prodaja ide u onim segmentima – “nišama„ tržišta gdje nismo zadovoljni distribucijom koju su ostvarili sudionici iz prethodno dva navedena kanala distribucije, te mi direktno snabdijevamo male trgovine, i na kraju da istaknem kako posjedujemo 15-ak vlastitih maloprodajnih objekata u kojima prodajemo isključivo mesne prerađevine marke Lijanovići i svježe meso. Što mislite o navali inostranih marketing giganata na bh. tržište i kako se boriti sa konkurencijom?
Krajnji je trenutak da se u BiH poduzme odlučna akcija s ciljem pomoći domaćim proizvođačima, uz napomenu da svi instrumenti za to postoje, samo je pitanje odlučnosti i želje za provedbom istih. U koje zemlje najviše izvozite? Perić: Jedna smo od rijetkih domaćih kompanija koja uopće izvozi na inozemna tržišta. Proizvodi marke Lijanovići danas se izvoze u Hrvatsku, Srbiju, Kosovo, Makedoniju, Albaniju, Tursku, Rusiju. Zanimljivo je istaći da su proizvodi marke Lijanovići na Kosovu tržišni lider, u Albaniji smo na pravom putu da to postanemo, Turska nam omogućava velike mogućnosti, jer će visoko kvalitetni proizvodi marke Lijanovići sigurno naći svoje mjesto na njihovom ogromnom tržištu. Kakve su šanse domaće industrije mesa za izvoz u zemlje EU? Perić: Proizvodi marke Lijanovići su proizvodi vrhunske kvalitete i zadovoljavaju sve kvalitativne, tehnološke, higijenske i druge uvjete potrebne za izvoz u EU. Međutim, čisto administrativne i necarinske barijere poput nepostojanja ministarstva za poljoprivredu na nivou države, nepostojanja raznih državnih agencija vezanih uz veterinarstvo, i sl. nam onemogućavaju izvoz u zemlje EU-a. Koji je najprodavaniji proizvod iz Vašeg asortimana? Perić: U asortimanu imamo preko 150 proizvoda marke Lijanovići, a grupirani su u 4 osnovne skupine odnosno marke (ovisno od sirovinskog sastava i načina obrade). Od proizvoda marke Pili (proizvodi od pilećeg mesa ) najprodavaniji su proizvodi salame Pili Naravna i Super Pili i hrenovke Pili i Super Pili, od proizvoda marke Junita (proizvodi od junećeg i goveđeg mesa) najprodavaniji su proizvodi Junita Sudžuk i Bosanski Sudžuk, od proizvoda marke Stari Lijan (proizvodi pripremljeni na tradicionalni način) najprodavaniji su proizvodi Stari Lijan Hercegovački pršut i Stari Lijan goveđi pršut, od proizvoda marke Lisa (proizvodi od svinjskog mesa) najprodavaniji proizvodi su Lisa dimljeni špek, Lisa Blidinjska. Kako nabavljate sirovinu? Perić: Jedan dio sirovina nabavljamo iz BiH, a jedan veći dio iz nama susjednih zemalja i zemalja EU. Namjera je da otkupimo što više domaće sirovine, međutim, domaće sirovine jednostavno nema zbog nerazvijene domaće proizvodnje. Domaća proizvodnja je nerazvijena. Subvencije države su minimalne ili ih uopće nema, a bez toga je nemoguće pokrenuti ozbiljniji proizvodni lanac. Da li ste zadovoljni suradnjom sa prodajnim lancima? Perić: Na prodajne lance gledamo kao na poslovne partnere. Imamo korektnu suradnju sa svim prodajnim lancima. Naime, i njima i nama kao proizvođačima je isti cilj- osigurati kupcima kvalitetan proizvod, po što povoljnijoj cijeni, dostupan na svakom prodajnom mjestu i u pravo vrijeme. Moram priznati da se ponekad naš način dolaska do ciljeva koje sam upravo naveo donekle razlikuju od načina na koji bi to možda željeli prodajni lanci. Međutim, uvjeren sam da je sve ono što radimo u interesu kupaca i da kupci to itekako cijene i poštuju. Sve to rezultira i činjenicom da su proizvodi marke Lijanovići daleko najzastupljeniji u policama trgovačkih lanaca u BiH. Na kraju krajeva potrošači odnosno kupci su ti koji su najbolji korektor rada i nas kao proizvođača, ali isto tako i trgovačkih lanaca kao kanala distribucije, odnosno mjesta kupnje. Da li ste zadovoljni kvalitetom tradicionalnih radnji kada je riječ o plasmanu Vaših proizvoda? Perić: Jako bitno je istaknuti da male, tradicionalne radnje imaju bitnu ulogu na maloprodajnom tržištu u BiH, unatoč činjenici što je trend da prodajni centri polagano preuzimaju primat na tržištu. Siguran sam da će i dalje imati tako bitnu ulogu, jer nemoguće je zamisliti situaciju bez malih samostalnih trgovačkih radnji. Na našu sreću dobar postotak proizvoda marke Lijanovići svakodnevno prodajemo kroz taj kanal distribucije. Čak smo u situaciji da trenutno imamo 500 maloprodajnih radnji koje drže u asortimanu od mesnih prerađevina isključivo one marke Lijanovići, što nas posebno veseli i naravno da zbog toga dodatnim bonitetima nagrađujemo takve trgovine. Kako ocjenjujete uslove poslovanja na tržištu kada je riječ o konkurenciji? Perić: Konkurencija je jako bitna stavka u konstelaciji tržišnih odnosa, u smislu da nas uvijek drži budnima te je čak i poželjna. Koliko će konkurencija na tržištu biti jaka, odnosno koliko će nam ugrožavati tržišne pozicije u svakom slučaju zavisi od nas samih. Kakva je politika cijena i balans kvaliteta i cijene? Perić: Proizvodi marke Lijanovići su na tržištu prilagođeni različitim dohodovnim skupinama kupaca. Po tom pitanju vodimo izuzetno aktivnu poslovnu politiku, a kroz činjenicu da imamo dominantan tržišni udjel svjesni smo da i krajnji kupci to prepoznaju. Za svaku kategoriju kupaca imamo po nekoliko proizvoda sa različitim cjenovnim razredima, od proizvoda sa jako niskim cijenama do proizvoda sa jako visokim cijenama. Mi jednostavno imamo ponudu i kupcima prepuštamo da odlučuju što od ponuđenog kupiti. Uvažavajući tešku ekonomsku situaciju uveli smo na tržište grupu proizvoda s „preporučenom“ cijenom. To su proizvodi od kojih je svaki u svojoj kategoriji daleko najpovoljniji. Na ovicima tih proizvoda smo otiskali preporučenu cijenu, a cilj je da mi kao proizvođač imamo minimalnu maržu, prodavač također minimalnu maržu, a svu korist da ima potrošač kroz kupnju proizvoda sa jako povoljnom cijenom. Planirate li otvaranje novih proizvodnih pogona? Perić: Postojeća tri proizvodna pogona u Širokom Brijegu, u Laktašima (Banja Luka) i Velikoj Kladuši su nam trenutno dovoljna za planirani obujam aktivnosti. U državi u kojoj se ne vodi dovoljno brige o domaćim proizvođačima i ovo je ogroman uspjeh. Mi imamo pripremljene nove investicijske projekte, međutim, iste ćemo realizirati kada nastupi povoljniji poslovni ambijent. Što očekujete do kraja godine? Perić: Nadam se da će se do kraja godine utjecaj svjetske ekonomske krize ublažiti i da će zavladati pozitivni trendovi. Iskreno, već pripremamo strategije za narednu godinu. |
“Presudan element za uspjeh na tržištu je vrhunska kvaliteta proizvoda, a mi to uistinu posjedujemo i zbog toga i jesmo lider na tržištu. Upravo za kvalitetu naših proizvoda dobili smo mnogobrojna priznanja u cijeloj regiji”- Tomislav Perić, direktor marketinga Lijanovići
Perić: U kontekstu procesa globalizacije i liberalizacije tržišta neminovno je da sve multinacionalne kompanije u želji za ostvarenjem profita žele za sebe i svoje proizvode što više učešća na tržištu. To je s njihove strane legitimno i logično, međutim, šteta je da domaće vlasti nisu na vrijeme prepoznale takve trendove i pravovremeno reagirale kako bi domaće proizvođače i kompanije pripremile za takav scenarij i omogućile im ravnopravan tržišni položaj i opstanak na tržištu. Zbog toga se jako teško boriti sa inozemnom konkurencijom, koja je financijski moćnija, koja ima pomoć od svojih matičnih država.